SAD uvodi carine od 15% na ključni materijal za čipove
Trumpova administracija cilja na kinesku dominaciju u proizvodnji polisilicija, najavljujući i minimalne uvozne cijene za zaštitu domaće industrije.
Trumpova administracija cilja na kinesku dominaciju u proizvodnji polisilicija, najavljujući i minimalne uvozne cijene za zaštitu domaće industrije.
Sjedinjene Američke Države pojačavaju pritisak na Kinu u strateški važnom sektoru visoke tehnologije. Američki predsjednik Donald Trump potpisao je u četvrtak, 6. kolovoza 2026., proglas o uvođenju carine od 15 posto na uvoz polisilicija i srodnih proizvoda, ključne sirovine za proizvodnju poluvodiča i solarnih panela. Ova mjera, koja stupa na snagu za 120 dana, popraćena je i uspostavom minimalnih uvoznih cijena (MIP).
Cilj je jasan: smanjiti ovisnost o Kini, koja dominira globalnom proizvodnjom ovog materijala, i potaknuti povratak proizvodnje na američko tlo. "Postavljamo cijene tako da Kinezi više ne mogu spuštati cijene, i postavljamo carine kako bismo rekli: gradite ovdje," izjavio je ministar trgovine Howard Lutnick.
Odluka se temelji na istrazi pokrenutoj prije otprilike godinu dana, pozivajući se na zakon iz 1962. godine koji američkoj vladi omogućuje zaštitu industrijskih sektora od presudne važnosti za nacionalnu sigurnost. Program minimalnih uvoznih cijena zamišljen je kao mehanizam za stvaranje "zaštićenog domaćeg tržišta" na kojem američki proizvođači mogu konkurirati bez globalnih tržišnih poremećaja.
U samom predsjedničkom proglasu ističe se kritična priroda ovog materijala: "Bez sigurne i pouzdane domaće opskrbe polisilicijem, Sjedinjene Države ne mogu u dovoljnoj mjeri proizvoditi poluvodiče."
Obraćajući se novinarima iz Bijele kuće, ministar Lutnick je naglasio da je cilj vratiti cijeli lanac opskrbe u SAD. "Potrebni su nam temeljni proizvodi napravljeni ovdje. Mi proizvodimo proizvode ovdje, ali trebamo i lanac opskrbe ovdje," kazao je, dodavši da je domaća industrija u ovom sektoru "premala".
Lutnick je pojasnio da carine služe kao jasan signal tvrtkama da presele proizvodnju. Ovaj potez dio je šire strategije Trumpove administracije za jačanje američke proizvodne baze u ključnim tehnologijama i smanjenje strateške ranjivosti u odnosu na Peking.
Iako mjera nema izravan utjecaj na hrvatsko tržište, ona je dio globalnog trenda prekrajanja lanaca opskrbe i trgovinskih napetosti između velikih sila, što dugoročno može utjecati na cijene i dostupnost tehnologije, uključujući i na europskom tržištu čiji je Hrvatska dio.