Sarajevo bi vlast gradilo na popisu
Izjave Gordana Grlića Radmana iz Mostara ponovno su zapalile raspravu o izbornom zakonu BiH, a bošnjački dužnosnici uzvratili su najavom transformacije u 'građansku državu'.
Izjave Gordana Grlića Radmana iz Mostara ponovno su zapalile raspravu o izbornom zakonu BiH, a bošnjački dužnosnici uzvratili su najavom transformacije u 'građansku državu'.
Izjave hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana iz Mostara uzrokovale su novu oštru polemiku između hrvatskih i bošnjačkih političkih predstavnika uoči izbora u BiH koji će se održati u listopadu 2026. godine. Grlić Radman je u utorak ponovno govorio o nastavku borbe za "jednakopravnost Hrvata u BiH", upozorivši na činjenicu da trenutni izborni zakon omogućuje Bošnjacima da, budući da ih je gotovo četiri puta više, izaberu ne samo svog nego i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH biraju se na teritoriju Federacije BiH, jednog od dva entiteta, pri čemu svaki birač može odlučiti za koga će glasati. Takvo rješenje omogućilo je da su Bošnjaci već četiri puta izabrali hrvatskog člana Predsjedništva, Željka Komšića, za kojeg Hrvati u BiH uopće nisu glasovali.
Riječ je o rješenju dogovorenom 1995. godine u Daytonu, koje je kao supotpisnik u ime Hrvatske potpisao tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. Na isti je dokument svoj potpis udario i Alija Izetbegović, koji je tada bio na čelu Predsjedništva BiH i glavni bošnjački lider u devedesetima.
Novi list smatra da su tvrdnje o ugnjetavanju Hrvata u BiH netočne, jer im je Daytonski sporazum osigurao veću zastupljenost u vlasti na razini države, Federacije i županija nego što bi im pripadalo prema broju stanovnika, a njihov udio je 15 posto. Trenutačno Hrvati drže i poziciju predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, a ta dužnost pripada Borjani Krišto iz HDZ-a BiH.
Na izjave Grlića Radmana reagirao je Denis Bećirović, bošnjački član i trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH (SDP BiH), poručivši da "političke snage koje se bore za demokratsku i europsku BiH nikada neće dozvoliti formiranje monoetničkih izbornih jedinica".
"Našoj državi treba transformacija postojećeg modela k inkluzivnoj, funkcionalnoj i na građanskim principima utemeljenoj demokraciji", rekao je Bećirović.
Takav stav zagovara uvođenje takozvane građanske države, rješenje koje je u izravnoj suprotnosti s aktualnim ustavnim sustavom BiH kojemu je Bećirović u ovom trenutku formalni šef.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da "nema novih izbornih jedinica u BiH", a na Facebooku je napisao: "U našoj zemlji je vrijeme za ravnopravnost Bošnjaka s drugim narodima". Konaković inzistira da pripadnici različitih naroda u tijelima vlasti trebaju biti zastupljeni sukladno popisu iz 2013. godine, prema kojem Bošnjaci čine više od polovine stanovništva BiH.
Paradoks je, kako ističe Novi list, da bi se u građanskoj državi za koju se Bošnjaci formalno zauzimaju vlast trebala formirati na osnovu rezultata izbora, a ne popisa stanovništva.
Član Komšićeve Demokratske fronte Slaven Kovačević, koji se kandidira za člana Predsjedništva BiH, ocijenio je da bi "uspostava treće, etnički utemeljene izborne jedinice značila prvi korak k federalizaciji BiH, a nakon toga bi zagovornici takvog koncepta nametnuli konfederalni oblik uređenja i pripajanje susjednoj Hrvatskoj".
Bizarno je pritom, što je BiH u ovom trenutku faktički već federalna država koja se sastoji od Republike Srpske i Federacije BiH. Kovačević želi, poput Komšića koji je to učinio četiri puta, postati hrvatski predstavnik u Predsjedništvu BiH, a birali su ga Bošnjaci.
