Satelitske snimke otkrivaju kako su godinama uništavali Liku
Timelapse prikazuje dramatično krčenje šume i ogoljivanje terena oko bivših silosa u Gospiću, gdje je pronađeno 37.000 tona otpada s visokim koncentracijama teških metala i PFAS spojeva.
Timelapse prikazuje dramatično krčenje šume i ogoljivanje terena oko bivših silosa u Gospiću, gdje je pronađeno 37.000 tona otpada s visokim koncentracijama teških metala i PFAS spojeva.
Satelitske timelapse snimke područja oko bivšeg PPK Velebit u Gospiću otkrivaju koliko se okoliš dramatično promijenio tijekom posljednjih godina. Na snimkama ESRI World Imagery Waybacka, koje obuhvaćaju razdoblje od 2017. do svibnja 2026., jasno se vidi kako je nekadašnje zelenilo postupno nestajalo, a na njegovom mjestu ostajale su sve veće ogoljene i zemljane površine.
Riječ je o lokaciji u Bilajskoj 50, poznatoj i kao lokacija kod silosa, gdje je nedavno vještačenje pokazalo visoke koncentracije teških metala u otpadu i tlu te prisutnost PFAS spojeva, poznatih kao "vječne kemikalije", u podzemnoj vodi nizvodno od ilegalnog odlagališta. Prema nalazu Geotehničkog fakulteta, na toj se lokaciji nalazi približno 37.000 tona otpada.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije procijenilo je, analizirajući ortofoto i satelitske snimke, da je veliko krčenje prostora oko bivših silosa počelo otprilike u proljeće 2020. godine. Ministarstvo je, oslanjajući se na USKOK-ove informacije, izvijestilo da je nezakonito odlaganje otpada započelo početkom 2022. godine i nastavilo se sve do rujna 2024.
Uz to, Ministarstvo je javno postavilo pitanje zašto tako opsežno krčenje zemljišta uz državnu cestu D50, na putu prema Rakitovcu, nije bilo uočeno na terenu. Na novijim satelitskim fotografijama jasno se uočava veličina područja s kojeg je uklonjena vegetacija, a oko silosa proteže se svijetla, zemljana površina.
Značajan dio materijala na toj lokaciji je zakopan i prekriven tlom i pijeskom, stoga se iz ptičje perspektive ne mogu razaznati jasni hrpe otpada. Stambene zgrade smještene su odmah uz cestu pokraj tog područja, što dodatno pojačava zabrinutost na snimkama.
Druga snimka prikazuje Rakitovac, gradsko odlagalište komunalnog otpada u Gospiću, gdje se od 1992. godine odlaže komunalni i proizvodni neopasni otpad. Na tom mjestu također se tijekom godina primjećuje postupna izmjena terena - oblik velike ogoljene površine okružene šumom se mijenja, pojavljuju se i šire zemljane površine te pristupni putevi.
Stanovnici su već ranije iznosili tvrdnje da se upravo tamo zakopava opasni materijal. Ministarstvo zaštite okoliša krajem lipnja objavilo je da je analizom Geoportala uz gradsko odlagalište Rakitovac uočilo još jednu "potencijalno onečišćenu točku", koja se proteže preko katastarskih čestica 648/78 i 648/14, te najavilo žuran nadzor svih sumnjivih lokacija. Nalazi tog nadzora još uvijek nisu dostupni javnosti.
Prema službenim podacima, Rakitovac se nalazi otprilike 3,5 kilometra jugoistočno od Gospića, najbliže kuće su udaljene oko kilometar, a rijeka Lika oko 700 metara. Bivši PPK Velebit i odlagalište Rakitovac udaljeni su oko kilometar i pol zračne linije, a oba se nalaze jugoistočno od središta Gospića, u istom širem smjeru uz državnu cestu D50.
Prema dosad objavljenim rezultatima, voda iz javnog vodovoda je sigurna za piće. HZJZ je, zbog zabrinutosti građana, proveo i izvanredno uzorkovanje na izvorištu Mrđenovac te kod građana u Gospiću, a rezultati tih analiza još nisu objavljeni.
U isto vrijeme, županijski Zavod za javno zdravstvo Ličko-senjske županije izdao je upozorenje stanovnicima Gospića, Otočca, Senja te općina Perušić i Karlobag koji koriste vlastite bunare, cisterne i druge lokalne izvore koji nisu dio javne vodoopskrbne mreže da se obrate Zavodu. Ovo upozorenje ne odnosi se na javni vodovod, za koji Zavod tvrdi da je provjeren i siguran za piće.
Od ožujka ove godine, na rijeci Lici kod mosta Ostrvica, oko kilometar nizvodno od Rakitovca, postavljena je mjerna postaja. Ministarstvo je u lipnju priopćilo da su analize provedene do tog trenutka na promatranim postajama ukazivale na kemijsko i ekološko stanje voda koje odgovara propisanim standardima za postizanje dobrog stanja.
Sanacija lokacije bivšeg PPK Velebit još nije počela. Trenutno se od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodi javni natječaj za početne etape zbrinjavanja otpada. U tijeku su dva postupka: jedan za uklanjanje i zbrinjavanje oko 4500 tona rasutog otpada s opasnim svojstvima uz silos, a drugi za oko 650 tona otpada u "big bag" vrećama, koji je okarakteriziran kao neopasan. Za oba natječaja, krajnji rok za dostavu ponuda je 25. kolovoza.
Poseban i tehnički najzahtjevniji dio sanacije odnosi se na otprilike 33.000 tona otpada koji je zakopan i pomiješan sa zemljom. S obzirom na to da Hrvatska nema odlagalište za opasni otpad niti postrojenje za njegovu termičku obradu, Fond razmatra mogućnosti zbrinjavanja u inozemstvu. Prema informacijama Ministarstva, upiti su prvo upućeni prema 15 inozemnih operatora, a potom prema još otprilike 60 operatora odlagališta opasnog otpada i energana unutar Europske unije. Nadalje, upućena su četiri upita vezana uz mogućnost trajnog odlaganja otpada u napuštenim rudnicima soli koji su zatvoreni.
Za otpad koji je zakopan još nije odabrano konačno rješenje. Fond prikuplja informacije o mogućnostima i troškovima zbrinjavanja te istodobno priprema postupak nabave. Balen je najavio da će u rujnu građanskoj inicijativi "Gospić je naš dom" predstaviti raspoložive opcije i rokove sanacije.
