Šimpraga na komemoraciji u Uzdolju
Na 31. godišnjicu ubojstva osmero srpskih civila, saborska zastupnica Anja Šimpraga zatražila je istinsku istragu i pravdu, kritizirajući dosadašnje postupanje pravosuđa.
Na 31. godišnjicu ubojstva osmero srpskih civila, saborska zastupnica Anja Šimpraga zatražila je istinsku istragu i pravdu, kritizirajući dosadašnje postupanje pravosuđa.
U Uzdolju, selu u općini Biskupija pokraj Knina, u četvrtak je održana komemoracija za osmero civila srpske nacionalnosti ubijenih na kućnom pragu prije 31 godinu. Komemoraciju su organizirali Vijeće srpske nacionalne manjine općine Biskupija, Udruženje porodica 'Protiv zaborava' i Srpsko narodno vijeće (SNV).
Središnji govor održala je saborska zastupnica SDSS-a i zamjenica predsjednika SNV-a, Anja Šimpraga, koja je istaknula kako zahtjev za pravdom za srpske žrtve ne umanjuje patnju hrvatskih žrtava. "Naprotiv, dosljedna osuda svih zločina i jednaka briga za sve stradale jedini su put prema društvu koje počiva na univerzalnim vrijednostima, a ne na selektivnom sjećanju", prenijeli su iz SNV-a.
Šimpraga je naglasila da komemoracija nije organizirana radi produbljivanja podjela. "To je zato što bez istine i pravde nema trajnog povjerenja među građanima, nema pune demokracije i nema istinskog pomirenja", rekla je. Pozvala je na istragu svakog zločina i pronalazak svih nestalih, ističući brojku od 1727 nestalih osoba različitih nacionalnosti, među kojima je 40 posto pripadnika srpske nacionalnosti.
Podsjetila je i na zajedničke komemoracije SNV-a i Vlade RH, ocijenivši ih kao "svjetlo u rješavanju odnosa, prihvaćanja različitosti kao bogatstva i iskazivanja tuge prema činjenici da hrvatska država nije uspjela zaštititi svoje građane". Dodala je kako je hrvatsko društvo upozoreno da treba smoći snage i priznati da su u Oluji počinjeni i zločini nad srpskim civilima koji se nisu smjeli dogoditi.
Zastupnica se osvrnula na nedavnu odluku Ustavnog suda RH, koji je utvrdio da je Hrvatska neprovođenjem učinkovite istrage u ovom slučaju povrijedila Ustav i Konvenciju za zaštitu ljudskih prava. "A po čemu je to Ustavni sud zaključio da je u slučaju ovog ratnog zločina provođena tako 'traljava' istraga koja traje do današnjeg dana s obzirom na to da potencijalni osumnjičenici za ovo (ne)djelo nikad nisu otkriveni", upitala je.
Opisala je kako su se godinama prikupljali podaci o postrojbama koje su prolazile Uzdoljem i bezuspješno ispitivali pripadnici 142. i 6. domobranske pukovnije HV-a, uz stalno pozivanje istih svjedoka. To je, po njezinim riječima, "nije istraga već stvaranje privida istrage".
Prema navodima iz priopćenja, radom haških istražitelja i terenskim radom Documente, Centra za suočavanje s prošlošću, utvrđeno je da su se 6. kolovoza 1995. u jutarnjim satima u zaseok Šare dovezla trojica muškaraca u maskirnim uniformama HV-a, naoružana automatskim puškama. Dio starijih mještana koje su zatekli maltretirali su i zastrašivali, a potom je jedan od njih pucao na lokaciji udaljenoj 30 metara od magistralne ceste Knin, Drniš.
Tom prilikom ubijeni su Milica Šare (1922.), Stevo Berić (1933.), Janja Berić (1932.), Đurđija Berić (1916.), Krsto Šara (1931.), Miloš Ćosić (1923.), Jandrija Šara (1932.), dok je Sava Šare (1915.) ubijena na kućnom pragu. Jedna je osoba preživjela i uspjela pobjeći u obližnju šumu. Documenta je još 2017. godine podnijela kaznenu prijavu protiv nepoznatih počinitelja, a istraga je i dalje u tijeku.
Citirajući izdvojeno mišljenje ustavne sutkinje Lovorke Kušan, Šimpraga je zaključila: "U provedenoj istrazi i pred Međunarodnim kaznenim sudom za ratne zločine (MKSJ) i pred domaćim tijelima svi dokazi jasno upućuju da su izravni počinitelji bili pripadnici Hrvatske vojske."
