HR EN DE
NEWS SPORT BIZNIS SCENA LIFESTYLE TECH

Suša u indeksima, ali ne i u sustavu upozoravanja

Dok Hrvatska ulazi u novi toplinski val, a SPEI indeks pokazuje pogoršanje vodne bilance, ponovno se otvara pitanje zašto ne postoji jedinstveno službeno upozorenje na sušu.

Foto: Yevheniia na Unsplash
Ukratko
  • Hrvatska nema jedinstveni sustav službenog upozoravanja na sušu, iako SPEI indeks već pokazuje sušne uvjete.
  • DHMZ i Hrvatske vode prate stanje, ali ne izdaju javni alarm u obliku prepoznatljivog upozorenja.
  • Slovenija putem ARSO-a ima razvijen sustav službenog praćenja i objave stanja suše.
  • Predstojeći toplinski val dodatno će pogoršati vodnu bilancu i pojačati sušni signal.

Hrvatska 5. kolovoza 2026. ulazi u novi toplinski val, a prognostički modeli najavljuju daljnji porast Standardiziranog oborinskog evapotranspiracijskog indeksa (SPEI) i pogoršanje vodne bilance. No, dok meteorološki podaci već signaliziraju sušne uvjete, u javnosti se sve glasnije postavlja pitanje: tko je uopće nadležan izdati službeni alarm za sušu?

SPEI indeks bilježi sušu, ali Meteoalarm šuti

Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), uvjeti za razvoj suše već su ostvareni. Indeks SPEI, koji se dobiva iz usporedbe količine padalina i moguće transpiracije i evaporacije, koristeći mjerenja s meteoroloških postaja, jasno ukazuje na trenutke kada se ravnoteža vode premješta u sušno stanje. Kada temperature rastu, a oborina izostaje, indeks brzo ulazi u negativno područje.

Unatoč tome, Meteoalarm, kao sustav upozorenja za opasne vremenske pojave, ne tretira sušu na isti način kao oluju ili toplinski val. Razlika je u vremenu trajanja pojave: toplinski val traje do dva tjedna i ima jasne parametre za predviđanje, dok je suša proces koji se razvija tjednima i mjesecima. Zbog toga se stanje suše prati kroz indekse poput SPEI-ja, hidrološke bilance i stanje tla, a ne kroz standardni sustav narančastih ili crvenih upozorenja.

Uloga Hrvatskih voda: nadzor da, alarm ne

Kad je riječ o niskim vodostajima površinskih i podzemnih voda, Hrvatske vode su institucija nadležna za hidrološki nadzor. Ta institucija kontinuirano prati razine vode, brzine protoka i stanje podzemnih slojeva, te redovito izvještava o hidrološkim informacijama i izdaje upozorenja u slučaju potencijalnih prijetnji za vodne sustave, opskrbu ili sigurnost.

Ipak, za niske razine podzemnih voda ne postoji standardizirani, široko prepoznatljiv sustav upozorenja poput onoga koji se koristi za meteorološke prijetnje. To je više sustav stručnog nadzora i hidrološkog praćenja nego klasično upozorenje u javno-komunikacijskom smislu. Drugim riječima, Hrvatske vode imaju kapacitet i odgovornost da budu glavni izvor hidroloških upozorenja, ali u stvarnosti taj aspekt nije uspostavljen kao sveobuhvatan nacionalni alarm za sušu.

Potreban koordinirani međusektorski pristup

Stručnjaci upozoravaju da upozorenje na sušu ne bi smjelo biti samo meteorološko pitanje. Riječ je o međusektorskoj temi koja povezuje DHMZ, Hrvatske vode, poljoprivredni sektor, zaštitu od požara i civilnu zaštitu. Meteorološki aspekt upozorenja trebao bi proizlaziti iz sustava koji prati padaline, toplinu i evapotranspiraciju, dok bi hidrološki aspekt trebao biti povezan s uvjetima površinskih i podzemnih voda.

Za učinkovito upozorenje na sušu, Hrvatska bi trebala imati integrirani sustav, a ne samo jednu organizaciju i jedan pokazatelj. Suša nije samo nedostatak oborina, već i rezultat dugotrajnog viška topline, povećane evapotranspiracije i smanjenja rezervi vode u tlu i podzemnim slojevima.

Slovenija kao primjer dobre prakse

Za usporedbu, u susjednoj Sloveniji upozorenja za sušu su uobičajena. Službeno praćenje i procjena stanja obavlja se putem Agencije Republike Slovenije za okoliš (ARSO), koja redovito izvještava o stanju suše u poljoprivredi, površinskim i podzemnim vodama. Za sustavno upravljanje i provedbu mjera vezanih uz sušu odgovorna su državna tijela, posebice ARSO te nadležna ministarstva za okoliš i poljoprivredu. Informacije dobivene od ARSO-a koriste se za pravovremeno obavještavanje o pogoršanju sušnih uvjeta i za procjenu mogućih utjecaja na poljoprivredu i vodne resurse.

Toplinski val dodatno pogoršava stanje

Prema izgledima vremena, predstojeći toplinski val donosi dodatni pritisak na već oslabljenu vodnu bilancu. Kako se temperature povećavaju, tako se povećava i potencijalna evapotranspiracija, što dovodi do bržeg isušivanja tla i vegetacije. Ako se uz to ne pojave značajnije padaline, SPEI će se dodatno smanjiti, a signal suše postat će jači ne samo na meteorološkoj, već i na hidrološkoj razini.

Ključna je činjenica da se suša ne javlja tek kada prestane kiša, već kada toplina preuzme kontrolu nad vodnim bilansom. Ovaj toplinski val stoga je više od obične vremenske pojave, on je dio procesa koji već sada utječe na stanje voda, poljoprivrede i ekosustava.

Česta pitanja
Postoji li u Hrvatskoj službeno upozorenje na sušu? +
Ne postoji jedinstveno službeno upozorenje na sušu u javno-komunikacijskom smislu, iako se stanje prati kroz indekse poput SPEI-ja i hidrološke podatke.
Tko je u Hrvatskoj nadležan za praćenje suše? +
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) prati meteorološke uvjete, a Hrvatske vode su nadležne za hidrološki nadzor površinskih i podzemnih voda.
Kako se suša razlikuje od toplinskog vala u sustavu upozoravanja? +
Toplinski val traje kraće (do dva tjedna) i ima jasne parametre za kratkoročno upozorenje, dok je suša dugotrajan proces koji se prati kroz višemjesečne indekse i hidrološku bilancu.
Kako Slovenija rješava upozorenja na sušu? +
U Sloveniji Agencija za okolje (ARSO) redovito objavljuje stanje poljoprivredne, površinske i podzemne suše te služi kao temelj za pravodobno upozoravanje i procjenu posljedica.

Prijavi se

Za komentiranje je potrebna prijava ili registracija.

Komentari (0)
Nema komentara. Budi prvi!
Traži
Popularno
Nedavno pretraživano
helsinški sporazum
liga prvaka
digitalni mediji
Prijava
Pocetna
Prati nas na Googleu
Kategorije