Švedski sud: Ruski brod Caffa sa ukradenim žitom ide Ukrajini
Vrhovni sud Švedske potvrdio je povijesnu odluku o zapljeni i prijenosu broda ruske 'shadow flote', postavljajući presedan u borbi za odgovornost.
Vrhovni sud Švedske potvrdio je povijesnu odluku o zapljeni i prijenosu broda ruske 'shadow flote', postavljajući presedan u borbi za odgovornost.
Švedski Vrhovni sud u utorak, 5. kolovoza 2026. godine, potvrdio je odluku o zapljeni i prijenosu teretnog broda Caffa Ukrajini. Brod, koji je dio ruske takozvane 'shadow flote', optužen je za prijevoz žita ukradenog s okupiranih ukrajinskih teritorija. Ovo je prvi put da je neki strani sud naložio predaju ruskog broda povezanog s krađom ukrajinskog žita.
Ukrajinski premijer Andrij Sibiga (transliterirano s ukrajinskog: Андрій Сибіга) pozdravio je presudu na društvenoj mreži X, nazvavši je "prekretničkom odlukom". "Ova prekretnička odluka postavlja važan presedan, pokazujući da odlučna akcija policije i tužitelja, u kombinaciji s neovisnim i nepristranim pravosuđem, može pretočiti načelo odgovornosti u opipljive rezultate," napisao je Sibiga.
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova također je ocijenilo presudu kao važan presedan za odgovornost, prema izvještaju NOELREPORTS UA.
Brod Caffa prvi su put presrele švedska policija i obalna straža u ožujku 2026. godine u Baltičkom moru. Plovio je pod zastavom Gvineje, ali ga je obalna straža proglasila "brodom bez državljanstva" te je utvrđeno da krši standarde sigurnosti i sposobnosti za plovidbu. U trenutku presretanja, Caffa se već nalazila na ukrajinskom popisu sankcija.
Švedske vlasti službeno su zadržale brod 6. ožujka 2026. godine. Na zahtjev Ukrajine, Švedska je pokrenula istragu i naložila zapljenu broda. U lipnju 2026. švedski sud presudio je da je zapljena zakonita i da se plovilo može predati Kijevu u sklopu istrage o ruskim ratnim zločinima, što je bila prva takva odluka za Švedsku. Ovu presudu sada je konačno potvrdio i Vrhovni sud.
Šef ureda za sankcije u Kijevu, Vladyslav Vlasiuk, izjavio je da je Caffa i ranije sudjelovala u krađi žita s okupiranih ukrajinskih područja. Prema njegovim tvrdnjama, brod je u srpnju 2025. godine prevezao pošiljku ukradenog žita iz luke Sevastopolj na Krimu, koji je Rusija anektirala 2014. godine.
Kijev tvrdi da Rusija sustavno otima žito iz okupiranih regija Ukrajine i izvozi ga putem mreža povezanih s okupacijskim vlastima. Takve operacije, prema Ukrajini, krše međunarodne norme i domaće zakone zemalja koje primaju takav teret.
Kako bi izbjegla sankcije i nastavila financirati rat, Rusija održava "shadow flotu", mrežu zastarjelih, često neosiguranih tankera koji plove pod zastavama trećih zemalja. U posljednjim mjesecima Ukrajina i njezini međunarodni partneri pojačali su pritisak na tu flotu.
Europska unija je u svoj 21. paket sankcija uvrstila odredbu koja državama članicama omogućuje prodaju sirove nafte, žita i druge robe zaplijenjene s takvih brodova. Zajedničke snage EU-a presrele su nekoliko tankera shadow flote u Sredozemnom moru, a zemlje poput Francuske, Belgije i Ujedinjenog Kraljevstva ukrcale su se na sumnjiva plovila koja su ušla u njihove teritorijalne vode.
