Tadić: Krško u boljoj poziciji od nuklearki u Mađarskoj i Rumunjskoj
Dok Rumunjska detonacijama eksploziva spašava nuklearku Cernavodă, a mađarski Paks izbjegava prinudno gašenje, hrvatsko-slovenska elektrana ima moderniji sustav hlađenja.
Dok Rumunjska detonacijama eksploziva spašava nuklearku Cernavodă, a mađarski Paks izbjegava prinudno gašenje, hrvatsko-slovenska elektrana ima moderniji sustav hlađenja.
Toplinski val koji je zahvatio Europu donio je rekordno niske vodostaje rijeka, ugrožavajući rad nuklearnih elektrana diljem regije. Dok Rumunjska poduzima mjere bez presedana kako bi spasila svoju nuklearku, a mađarski Paks jedva izbjegao prinudno isključivanje, stručnjak za nuklearnu energiju Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu ističe da je Nuklearna elektrana Krško (NEK) u znatno povoljnijem položaju zahvaljujući odlukama donesenim prije pola stoljeća.
Rumunjska vlada proglasila je stanje pripravnosti tijekom kolovoza zbog pada proizvodnje električne energije uzrokovanog sušom. Prošlog tjedna, državna tvrtka Nuclearelectrica, koja u redovitim uvjetima generira otprilike 20% rumunjske struje, morala je isključiti jedan od dva reaktora u nuklearnoj elektrani Cernavodă jer nije bilo dovoljno vode za hlađenje.
Kako bi povećala protok vode iz Dunava prema elektrani, Rumunjska je u nedjelju i ponedjeljak (2.-3. kolovoza 2026.) izvela kontroliranu eksploziju na stijenskoj formaciji Pârjoaia. U operaciji je sudjelovalo sto pripadnika rumunjskih oružanih snaga i 16 stručnjaka, a korišteno je više od 180 kg eksploziva. Kontraadmiral Marcel Neculae, zamjenik načelnika Glavnog stožera rumunjske ratne mornarice, rekao je da je namjera preusmjeriti dio vode iz rukavca Bala u Stari Dunav, odakle se nuklearna elektrana Cernavodă opskrbljuje rashladnom vodom.
Nakon eksplozije, u utorak i srijedu (3.-4. kolovoza) pristupilo se jaružanju riječnog korita. Također se planira potopiti teglenice s kamenjem u rukavcu Bala kako bi se još više povećao dotok prema Starom Dunavu. Ova akcija dolazi u vrijeme kada se očekuje da će protok Dunava na ulasku u Rumunjsku u nadolazećim danima pasti na otprilike 1.400 kubičnih metara u sekundi, što je blizu rekordno niske razine iz 1985. godine i skoro tri puta manje od prosjeka za kolovoz.
Vlada je apelirala na građane i poduzeća da dobrovoljno smanje korištenje električne energije tijekom večernjih špica. Proizvođači automobila Dacia (u vlasništvu Renaulta) i Ford dogovorili su da će zaustaviti proizvodnju u svojim tvornicama u Rumunjskoj do 19. kolovoza, čime će dobrovoljno smanjiti potrošnju struje za oko 200 megavata.
U ponedjeljak (3. kolovoza) je zbog povijesno niskog vodostaja Dunava u Mađarskoj zamalo bila prinudno isključena nuklearka Paks, no taj je scenarij zasad izbjegnut. Generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković u utorak je gostujući na N1 upozorio na iznimno nisku razinu vodostaja svih rijeka u Hrvatskoj. U posljednjih nekoliko dana zabilježeni su najniži vodostaji Dunava od 1909. godine, a Drava u Osijeku je samo tri centimetra od povijesnog minimuma.
Iako se i NE Krško suočava s niskim protokom i povišenim temperaturama Save, Tadić naglašava da je situacija bitno drugačija. "Ove dvije nuklearke u Mađarskoj i Rumunjskoj i Krško na različitim su rijekama i pokušava se projicirati problem koji ne postoji", rekao je za N1.
"NE Krško ima tornjeve za hlađenje, što jako osigurava situaciju. To su stvari o kojima se vodi računa kada se gradi nuklearka, a ne kad dođu ovakvi problemi. Daleko je jeftinije napraviti nuklearku bez toga, ali stvar je u odgovornosti. Kada se išlo u izgradnju NE Krško (sredinom 1970-ih, nap.a.) ondašnji predstavnici Hrvatske i Slovenije inzistirali su na modernom sustavu hlađenja koji neće previše zagrijavati Savu niti ovisiti o toplinskim oscilacijama kakve sada imamo. U tome je razlika između Krškog i nuklearki u Mađarskoj i Rumunjskoj. Krško je u puno boljoj poziciji jer se na vrijeme vodilo računa o tome", kaže Tadić.NE Krško je u ponedjeljak izdao priopćenje u kojem kaže da radi s punom snagom reaktora, uz rad rashladnih tornjeva i poštivanje ograničenja vezanih uz rijeku Savu. Elektrana mora osigurati da dnevna prosječna temperatura Save na mjestu potpunog miješanja nizvodno od Hidroelektrane Brežice ne bude viša od 28 °C, a prosječno dnevno povećanje temperature ne smije prelaziti 3 °C.
Za nesmetan rad nuklearke, protok rijeke Save mora biti 25 kubičnih metara u sekundi. U utorak oko 13 sati, protok je iznosio 49,4 kubičnih metara u sekundi, što je dvostruko više od propisanog. Međutim, u ponedjeljak oko 13 sati prirast temperature vode bio je 2,6 stupnjeva Celzijevih, što se približava maksimalno dopuštenoj granici od 3 °C.
Na mjernoj postaji Čatež I, relevantnoj za NE Krško, vodostaj Save proteklih je dana varirao od 62 centimetra u subotu (1. kolovoza) do 56 centimetara u nedjelju i ponedjeljak (2.-3. kolovoza), da bi u utorak ponovno dosegnuo 62 centimetra. Najviša temperatura Save na toj postaji u nedjelju bila je 31,5 °C, u ponedjeljak 28,8 °C, a u utorak u 13 sati 27,9 °C.
NEK je obavijestio nadležne da se približava situaciji u kojoj će zbog ekoloških ograničenja morati smanjiti snagu reaktora, a u najgorem slučaju i postupno zaustaviti elektranu. Tadić, međutim, ne vidi razloga za dramatiziranje. "Samo će se morati voditi računa o tome da će toplinskih valova biti sve više i da će u nuklearkama to trebati rješavati tornjevima za hlađenje. Nije to ništa neuobičajeno. Većina nuklearnih elektrana pa i termoelektrana ima tu tehnologiju", zaključuje.
