Toplotni udar vreba i u stanovima
Temperature prelaze 40 stupnjeva, a dr Milan Dimitrijević iz Doma zdravlja 'Zvezdara' otkriva kako razlikovati sunčanicu od toplotnog udara i tko je najugroženiji.
Temperature prelaze 40 stupnjeva, a dr Milan Dimitrijević iz Doma zdravlja 'Zvezdara' otkriva kako razlikovati sunčanicu od toplotnog udara i tko je najugroženiji.
Dok toplinski val zahvaća Srbiju, a temperature prelaze i 40 stupnjeva, liječnici upozoravaju da opasnost ne vreba samo na otvorenom. Toplotni udar, stanje opasno po život, može nastati i u zatvorenim, pregrejanim prostorima poput stanova bez klimatizacije, automobila ili radnih prostora. Dr Milan Dimitrijević iz Doma zdravlja "Zvezdara" za Kurir je objasnio ključne razlike između sunčanice i toplotnog udara te dao niz savjeta kako se zaštititi.
Iako ih mnogi poistovjećuju, sunčanica i toplotni udar su dva različita stanja. Dr Dimitrijević pojašnjava da sunčanica nastaje isključivo na otvorenom, uslijed direktnog djelovanja sunčevih zraka na nezaštićenu glavu. "Sunčanicu najčešće prate jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, vrtoglavica, zujanje u ušima i povišena tjelesna temperatura", rekao je dr Dimitrijević.
S druge strane, toplotni udar je daleko opasniji i nastaje uslijed pregrijavanja cijelog organizma zbog visoke temperature i vlage, čak i bez direktnog izlaganja suncu. "Kod toplotnog udara dolazi do potpunog poremećaja sustava za regulaciju tjelesne temperature, prestanka znojenja i porasta tjelesne temperature iznad 40 stupnjeva Celzijevih", upozorio je liječnik. Prepoznaje se po crvenoj, toploj i suhoj koži, ubrzanom pulsu, konfuziji, grčevima mišića i mogućem gubitku svijesti te predstavlja hitno medicinsko stanje.
Posebno su ugrožene skupine djeca, starije osobe i kronični bolesnici. Djeca se, kako ističe dr Dimitrijević, zagrijavaju tri do pet puta brže od odraslih zbog nerazvijenog sustava za regulaciju tjelesne temperature. "Ona proizvode manje znoja, pa se teže prirodno rashlađuju", rekao je. Upozorio je i na smrtnu opasnost ostavljanja djeteta u parkiranom automobilu. "Dijete nikada ne treba ostavljati u parkiranom automobilu, čak ni na kratko, jer temperatura u vozilu vrlo brzo dostiže životno ugrožavajuće vrijednosti", naglasio je.
Visoke temperature posebno su opasne za kronične bolesnike. "Kod kardiovaskularnih pacijenata visoke temperature dovode do širenja krvnih žila i pada krvnog tlaka, što kod osoba koje koriste terapiju za hipertenziju može izazvati kolaps ili nesvjesticu", objasnio je dr Dimitrijević. Dodao je da pojačano znojenje dovodi do zgušnjavanja krvi i povećava rizik od nastanka tromba, infarkta miokarda i moždanog udara. Kod dijabetičara, visoke temperature ubrzavaju gubitak tekućine i mogu dovesti do porasta razine glukoze u krvi, a dijabetes može oštetiti znojne žlijezde, otežavajući rashlađivanje organizma.
Jedna od najvećih grešaka koju ljudi čine tijekom vrućina je nagli prelazak iz klimatiziranog prostora na veliku vrućinu. "Nagli prelazak iz klimatiziranog prostora na vrlo topao zrak može izazvati bronhospazam i napad gušenja", upozorio je liječnik. Preporučuje da razlika između vanjske temperature i klimatiziranog prostora ne bude veća od 7 do 10 stupnjeva. Prostorije treba provjetravati noću i rano ujutro, a tijekom dana spustiti rolete i navući zavjese.
Tijekom vrelih dana preporučuje se unos dvije do tri litre tekućine, prvenstveno vode, limunade i blagih biljnih čajeva. "Gazirana pića, alkohol i kofein treba izbjegavati jer potiču gubitak tekućine i doprinose dehidraciji", savjetuje dr Dimitrijević. Boravak na direktnom suncu treba izbjegavati u periodu od 10 do 17 sati. Što se tiče prehrane, treba birati lagane obroke i izbjegavati masnu, prženu i jako začinjenu hranu. "Voće i povrće s visokim sadržajem vode, kao i juhe i lagane čorbe, doprinose nadoknadi tekućine, minerala i elektrolita", rekao je.
Dr Dimitrijević posebno upozorava kronične bolesnike da nikada ne mijenjaju niti prekidaju terapiju bez konzultacije s liječnikom. "Ukoliko je krvni tlak tijekom velikih vrućina stalno niži nego inače, potrebno je obratiti se izabranom liječniku radi eventualne korekcije terapije", naveo je. Lijekove treba čuvati na temperaturi do 25 stupnjeva ili prema uputama proizvođača. Osobe s dijabetesom trebaju češće kontrolirati razinu šećera u krvi jer dehidracija i visoke temperature mogu značajno utjecati na regulaciju glikemije.
Iako su savjeti dani povodom toplinskog vala u Srbiji, jednako su primjenjivi i u Hrvatskoj, gdje su slični vremenski uvjeti tijekom ljeta uobičajeni, a zdravstveni rizici identični.
