SNV je u Komiću održao komemoraciju za stradale srpske civile, a na Trgu bana Jelačića održana je antiratna akcija. Organizatori upozoravaju na višedesetljetno negiranje zločina i pozivaju na jednak tretman svih žrtava.
U ponedjeljak, 3. kolovoza 2026., uoči 31. godišnjice vojno-redarstvene operacije Oluja, Srpsko narodno vijeće (SNV) organiziralo je komemorativni skup u selu Komić kod Udbine. Odavanje počasti bilo je posvećeno srpskim civilima koji su stradali za vrijeme i neposredno nakon te operacije. Paralelno s tim, na zagrebačkom Trgu bana Jelačića više civilnih udruga provelo je antiratnu akciju "Zločini u Oluji su odgovornost svih nas".
Zajednička nit oba događaja bio je zahtjev za procesuiranjem ratnih zločina i jednakim vrednovanjem svake civilne žrtve, neovisno o nacionalnoj pripadnosti. Čelnik SNV-a Boris Milošević naglasio je tijekom komemoracije da za stradanja u Komiću, gdje je u ljeto 1995. živote izgubilo i nestalo osam civila srpske nacionalnosti, optužnica nije podignuta ni nakon tri desetljeća.
Među ubijenim mještanima Komića bili su 93-godišnja Sava Lavrnić i njezin sin Petar. Posebno potresan detalj je sudbina nepokretne Marije Brkljač, koja je živa spaljena u svojoj kući dok je njezina kći to gledala. Milošević je tijekom skupa izgovorio imena svih osam stradalih: Marije Brkljač, Petra i Save Lavrnić, Borke, Milice, Milke, Rade i Stake.
"Komić kao mjesto zločina nije usamljen slučaj. Ustavni sud Republike Hrvatske nedavno je svojom odlukom treći put utvrdio da nije provedena učinkovita istraga povodom ratnog zločina nad osmero civila u Uzdolju kod Knina. Neučinkovita istraga ponavlja se iz sela u selo, iz predmeta u predmet", izjavio je Milošević.
SNV je, kako je naglasio Milošević, odao počast svim civilnim žrtvama sukoba, prisjećajući se i petorice Hrvata ubijenih u Lovincu 1991. godine. "Nijedna žrtva, hrvatska ili srpska, ne zaslužuje da bude zaboravljena. Nevinost žrtve ne ovisi o tome na čijoj je strani rođena. Tražimo da se nijedna ne dijeli na važniju i manje važnu, na onu koja zaslužuje istragu i onu koja je čeka uzalud", poručio je.
Na skupu je predstavljena i 19. Izjava sjećanja SNV-a. U njoj se izostanak kaznenog progona za zločine nad srpskim civilima opisuje kao otvorena rana. Dokument poziva na djelotvorne istrage, priznavanje statusa civilnih žrtava, zajednički rad Hrvatske i Srbije na rasvjetljavanju sudbina nestalih osoba te izgradnju kulture mira i dijaloga. Komemoraciji su prisustvovali saborska zastupnica SDSS-a Anja Šimpraga, dužnosnici Veleposlanstva Republike Srbije u Hrvatskoj te izaslanici političkih stranaka i organizacija iz Srbije. Vjerski obred za pokojne služili su svećenici Srpske pravoslavne crkve.
Istoga dana na Trgu bana Jelačića održana je antiratna manifestacija koju su priredile civilne udruge: Centar za žene žrtve rata Rosa, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva, Centar za građansku hrabrost, Documenta i Ženska mreža Hrvatske. "Ovom akcijom izražavamo suosjećanje sa svim žrtvama ratnih zločina počinjenih u naše ime. Podsjećamo na zločine nad sugrađanima srpske nacionalnosti koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske, policije i civili", izjavila je Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata Rosa.
Organizatori ističu da se u Hrvatskoj ovi zločini vode kao obična ubojstva, a ne kao ratni zločini, te prozivaju "višedesetljetno institucionalno negiranje, umanjivanje i prešućivanje zločina". Prema njihovim navodima, tijekom i nakon Oluje spaljeno je više od 22.000 kuća, a gotovo 200.000 ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove. Documenta je registrirala 1.747 žrtava srpskog i 466 hrvatskog etniciteta.
"Većina zločina nije istražena ni procesuirana. Umjesto utvrđivanja činjenica i preuzimanja odgovornosti, svjedočimo relativizaciji, prešućivanju i pretvaranju prošlosti u nacionalni mit. Produbljuje to društvene podjele, potiče nacionalizam i stvara prostor za opravdavanje nasilja", poručili su organizatori antiratne akcije.
Organizatori su se osvrnuli i na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske od 14. srpnja 2026., kojom je po treći put konstatirano da nije provedena učinkovita istraga ratnog zločina nad civilima u Uzdolju kod Knina. Podsjetili su i na slučaj iz 2016. godine, kada je Ministarstvo unutarnjih poslova zabranilo antiratni prosvjed, što je Ustavni sud kasnije okarakterizirao kao kršenje prava na javno okupljanje.
