Tko je sve dužan uzdržavati dijete u Hrvatskoj?

Prvenstveno roditelji, a ako oni ne mogu ili neće plaćati, obveza prelazi na bake i djedove. U nekim slučajevima, kada se obveza ne izvršava, uskoci država preko posebne agencije za privremeno uzdržavanje.

Do koje dobi dijete ima pravo na alimentaciju?

Maloljetna djeca imaju pravo na uzdržavanje bez ograničenja, a punoljetna djeca do 26. godine ako se redovito školuju. Dijete trajno nesposobno za rad zbog bolesti ili invaliditeta ima pravo na uzdržavanje dok god to stanje traje.

Kako novi Zakon o privremenom uzdržavanju pomaže obiteljima?

Zakon, koji je na snazi od 1. siječnja 2025., omogućio je da državna agencija isplaćuje alimentaciju umjesto roditelja koji ne izvršava svoju obvezu, čime se djeci osigurava redovita novčana potpora.

Gdje se u zakonu nalazi temelj obveze uzdržavanja djece?

Temelj je u Ustavu Republike Hrvatske u članku 63., a razrađen je u Obiteljskom zakonu. Zakon o privremenom uzdržavanju (NN 145/24) dodatno uređuje naplatu i isplatu alimentacije.

Obiteljsko pravo

Uzdržavanje djece: Ako roditelji ne plate, obveza prelazi na bake i djedove

O.B. · Prije 5h | 2 min

Prema Obiteljskom zakonu i novom Zakonu o privremenom uzdržavanju, dužnost skrbi za maloljetnike sada obuhvaća i širu obitelj te uključuje posebnu državnu agenciju.

Ukratko

Obveza uzdržavanja djece u Hrvatskoj temelji se na Ustavu (čl. 63.) i prvenstveno pada na roditelje, ali ako oni ne plate, prelazi na bake i djedove.
Punoljetna djeca imaju pravo na alimentaciju do 26. godine ako se školuju, a trajno oboljela djeca i dulje.
Novi Zakon o privremenom uzdržavanju (NN 145/24) od 1. siječnja 2025. uveo je posebnu državnu agenciju koja isplaćuje privremenu alimentaciju umjesto roditelja koji ne plaćaju.
Članak Glasa Koncila objavljen 29. srpnja 2026. detaljno objašnjava sve razine obveze uzdržavanja prema hrvatskom zakonodavstvu.

Hrvatsko zakonodavstvo jasno propisuje tko je sve dužan brinuti o uzdržavanju djece, a prema članku koji je 29. srpnja 2026. objavio Glas Koncila, obveza se ne zaustavlja na roditeljima. Ustav Republike Hrvatske već u članku 63. određuje da su roditelji dužni uzdržavati svoju djecu, no Obiteljski zakon tu obvezu proširuje i na druge članove obitelji, uključujući bake i djedove.

Od roditelja do bake i djeda

Roditelji su prvi u nizu i ne mogu biti oslobođeni uzdržavanja maloljetnog djeteta ako su radno sposobni. Međutim, kada roditelj ne stanuje s djetetom i ne plaća alimentaciju, sud ga može prisiliti na izvršavanje obveze. Ako to ne uspije, na red dolaze baka i djed po ocu ili majci dužnika. Dakle, uzdržavanje postaje odgovornost i starije generacije sve dok se dug ne podmiri.

Do kada djeca imaju pravo na pomoć

Pravo na uzdržavanje ne prestaje punoljetnošću. Djeca koja se redovito školuju mogu ga ostvariti do navršene 26. godine, a ona koja zbog teške ili trajne bolesti ili invaliditeta nisu sposobna za rad, sve dok to stanje traje. Time se štite najranjiviji i oni koji se nalaze u obrazovnom procesu.

Novi zakon kao praktično rješenje

Naplata alimentacije u Hrvatskoj često je bila mukotrpna, no situacija se promijenila s donošenjem Zakona o privremenom uzdržavanju (Narodne novine, broj 145/24), koji se primjenjuje od 1. siječnja 2025. godine. Prema tom propisu, posebna državna agencija preuzela je isplatu privremene alimentacije umjesto roditelja koji izbjegavaju svoju dužnost. Pravo na tu potporu ostvaruje zakonski zastupnik djeteta i ono traje dok obveznik uzdržavanja ne počne uredno plaćati. Kako navodi Glas Koncila, o konkretnom načinu rada te agencije bit će detaljnije riječi u posebnom prilogu.

Ustavna i obiteljska zaštita

Svi navedeni mehanizmi izrastaju iz temeljne ustavne odredbe i detaljnih članaka Obiteljskog zakona, a njihov je cilj da nijedno dijete ne ostane bez nužne materijalne potpore. Priča o alimentaciji tako postaje i priča o odgovornosti cijele obitelji, od roditelja, preko baka i djedova, sve do države koja je spremna uskočiti kad zakažu prvi obveznici.