HR EN DE
NEWS SPORT BIZNIS SCENA LIFESTYLE TECH

Vrućine EU odnose 180 milijardi eura

Nova analiza nizozemske banke otkriva da bi ovogodišnji toplinski udar mogao poništiti gotovo sav predviđeni rast Europske unije, a Francuska bi mogla skliznuti u recesiju.

Foto: Wikipedia (Bruto domaći proizvod)
Ukratko
  • Ekstremne vrućine u Europi 2026. prouzročit će ekonomsku štetu od 180 milijardi eura.
  • Gubici gotovo poništavaju prognozirani rast EU-a od 1,1 posto, dovodeći blok do stagnacije.
  • Francuska je najteže pogođena s padom BDP-a od 0,6 posto, dok Poljska zadržava rast od 2,9 posto.
  • U lipanjskom toplinskom valu zabilježeno je više od 20 tisuća smrtnih slučajeva u četiri zemlje.

Ovogodišnje dugotrajne vrućine koje su zahvatile Europu ostavit će dubok trag ne samo na zdravlju ljudi i šumama, već i na gospodarskim bilancama zemalja članica. Prema opsežnom istraživanju nizozemske Triodos Banke, koje je prenio Euronews, ukupna ekonomska šteta od ekstremnih temperatura i požara u 2026. godini dosegnut će čak 180 milijardi eura.

Taj iznos odgovara otprilike jednom postotku bruto domaćeg proizvoda Europske unije. To praktički poništava skromni rast od 1,1 posto koji je Bruxelles prognozirao za ovu godinu, ostavljajući blok na samom pragu gospodarske stagnacije.

Četiri puta kojima vrućina razara ekonomiju

Analitičari banke identificirali su četiri glavna kanala kroz koja se gubici prelijevaju u gospodarstvo. Prvi su na udaru poljoprivrednici, gdje drastično smanjeni prinosi usjeva i proizvodnje mlijeka, uz poskupljenje hrane, odnose oko 0,15 posto BDP-a.

Sličan udarac trpi i energetski sektor. Smanjena proizvodnja u hidroelektranama, nuklearkama i termoelektranama, zajedno s nižom učinkovitosti solarnih panela na visokim temperaturama, podigla je veleprodajne cijene struje. Prema izvještaju Financije.hr, taj sektor gubi između 0,12 i 0,15 posto BDP-a. Prometna infrastruktura, pogođena poremećajima u željezničkom, cestovnom i riječnom prijevozu, odnosi dodatnih 0,15 posto.

No najveći udarac, iako ga je najteže precizno izmjeriti, dolazi od pada radne produktivnosti. Istraživači navode da učinak po radniku počinje opadati čim temperatura prijeđe prag od 25 do 30 stupnjeva Celzija. Pad je najdramatičniji kod fizičkih poslova na otvorenom, ali ni uredski zaposlenici nisu pošteđeni jer vruće noći narušavaju san i kognitivne funkcije. Analiza osiguravajuće kuće Allianz, na koju se studija poziva, pokazuje da svaki stupanj iznad 30, ako potraje nekoliko dana zaredom, smanjuje proizvodnju po radnom satu za oko tri posto.

Zašto Francuska najviše gubi, a Poljska prolazi najbolje

Rezultati istraživanja nisu samo popis najtoplijih zemalja, već složena matrica koja uzima u obzir strukturu ekonomije, udio klimatiziranih prostora, navike putovanja i prilagodljivost stanovništva. U toj računici Francuska je najteže pogođena. Zbog visoke izloženosti svojih ključnih sektora, gubi 1,4 postotna boda rasta, što za zemlju s ionako krhkim temeljima znači pad BDP-a od 0,6 posto i ulazak u negativno područje.

Nizozemska bilježi gubitak od oko 0,8 postotnih bodova, što je dovodi do potpune stagnacije. S druge strane, Španjolska i Italija, iako imaju najizloženiju radnu snagu i najviše tropskih dana, trpe manji jednokratni šok zahvaljujući desetljećima prilagodbe radnog ritma i infrastrukture. Poljska, koja bi zbog niske razine klimatizacije bila vrlo ranjiva, spašena je nešto nižim ljetnim temperaturama, pa zadržava solidan rast od oko 2,9 posto.

Ljudske žrtve i ekološka cijena

Službene statistike ne obuhvaćaju najteži dio ovogodišnje bilance. Samo tijekom lipanjskog toplinskog vala u Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj i Italiji zabilježeno je više od 20 tisuća smrtnih slučajeva povezanih s visokim temperaturama. Kada se ukupna procijenjena smrtnost od oko 25 tisuća ljudi preračuna u izgubljene godine života, ekonomski trošak doseže između 1,5 i sedam milijardi eura.

Šumski požari koji su do početka kolovoza progutali više od 490 tisuća hektara diljem Unije, što je više nego dvostruko od dvadesetogodišnjeg prosjeka, donose dodatnu štetu. Gubitak ekosustava na izgorjelim područjima procjenjuje se na iznos od 100 milijuna do 4,6 milijardi eura.

Autori studije ističu da su njihove procjene temeljene na vrlo konzervativnim pretpostavkama te da mjere prilagodbe mogu ublažiti gubitke produktivnosti za najviše 40 posto. Zbog toga zaključuju da sama adaptacija nije dovoljna i oštro kritiziraju nedavne poteze Europske komisije o ublažavanju dinamike sustava za trgovanje emisijama ugljika, nazivajući ih korakom u potpuno pogrešnom smjeru.

Česta pitanja
Kolika je ukupna ekonomska šteta od vrućina u Europi 2026. godine? +
Prema istraživanju Triodos Banke, ukupna šteta iznosi 180 milijardi eura, što je otprilike jedan posto BDP-a Europske unije.
Koja je zemlja najteže pogođena ovogodišnjim toplinskim valom? +
Francuska je najteže pogođena, s gubitkom od 1,4 postotna boda rasta, što dovodi do pada BDP-a od 0,6 posto.
Kako vrućine utječu na radnu produktivnost? +
Produktivnost počinje padati kad temperatura prijeđe 25 do 30 stupnjeva Celzija. Prema analizi Allianza, svaki stupanj iznad 30, ako potraje nekoliko dana, smanjuje proizvodnju po radnom satu za oko tri posto.
Mogu li mjere prilagodbe spriječiti ove gubitke? +
Prema autorima studije, mjere prilagodbe mogu ublažiti gubitke produktivnosti za najviše 40 posto, zbog čega smatraju da sama adaptacija nije dovoljna.

Prijavi se

Za komentiranje je potrebna prijava ili registracija.

Komentari (0)
Nema komentara. Budi prvi!
Traži
Popularno
Nedavno pretraživano
helsinški sporazum
liga prvaka
digitalni mediji
Prijava
Pocetna
Označi 5MIN.hr kao omiljeni izvor
Zaprati nas na društvenim mrežama
Kategorije