Zagrepčani smislili kako rashladiti grad
Analiza na Redditu pokrenula je lavinu komentara o borbi protiv vrućeg asfalta, a Pariz se ističe kao grad-uzor koji je ozelenjivanjem centra postigao mjerljive rezultate.
Analiza na Redditu pokrenula je lavinu komentara o borbi protiv vrućeg asfalta, a Pariz se ističe kao grad-uzor koji je ozelenjivanjem centra postigao mjerljive rezultate.
Temperature iznad 30 stupnjeva u Zagrebu postaju sve češće, a toplinski valovi sve dugotrajniji. Tražeći načine kako si olakšati život u užarenoj metropoli, jedan je Zagrepčanin na Redditu objavio vlastitu analizu borbe grada protiv vrućina i iznio niz prijedloga što bi se još moglo poduzeti. Njegova objava izazvala je burne reakcije, a posebno se popularnom pokazala jedna ideja.
Autor analize smatra da bi ozelenjavanje kvartova trebalo biti glavni fokus kako bi se Zagreb mogao kvalitetnije boriti protiv sve snažnijih toplinskih udara. "Ozelenjavanje kvartova trebalo bi biti primarni cilj i kako bi grad dobio barem priliku da se protiv ovakvih vrućina kvalitetnije bori, te da se utjecaj budućih toplinskih valova koji će biti češći i dugotrajniji uvelike smanji", napisao je.
Kao konkretan primjer naveo je bivši Gredelj, ogromni prostor koji bi se mogao pretvoriti u veliki i kvalitetan park. Pritom je podsjetio na primjere dobre prakse iz Europe: "Gradovi poput Beča, Kopenhagena i Pariza posljednjih godina upravo kroz sadnju drvoreda i povećanje zelenih površina smanjuju efekt urbanog toplinskog otoka."
Zagrepčanin je ukazao i na paradoksalnu situaciju s vodom. Grad ima sreću što se napaja iz vodonosnika uz Savu, no preizgrađenost smanjuje prostor gdje voda može prodrijeti u dublje slojeve. Dodatni problem su i veliki gubici u mreži. "Prema Zagrebačkom holdingu gubici vode u mreži kreću se oko 50 %, što znači da gotovo polovica zahvaćene vode ne stigne do krajnjih korisnika", upozorio je.
Osvrnuo se i na manjak javnih mjesta za osvježenje: "Zagrebu jako fale vodene pumpe i mjesto gdje bi si građani mogli natočiti vode kad su u gradu. Onih tzv. 'franceka' ima još po gradu, no u užem centru grada postoji jako malo 'oaza' gdje bi si građani, pa i turisti mogli natočiti vode."
Upravo je Pariz izazvao najviše odobravanja u komentarima. "Sadnja, sadnja i sadnja stabala. Dokazano djelovanje u Parizu, gdje je centar postao hladniji nego prije 15 god. Na privatne parcele ne možeš utjecat, ali ima toliko travnatih površina u zg koje bi mogle postati parkovi ili čak male šume", istaknula je jedna osoba.
Drugi se korisnik nadovezao vlastitim dojmom s društvenih mreža: "Neki dan mi je na Instagramu izletio jedan reel kako miču kamene i betonske plohe i sade drveće na mjestu tih betonskih zdanja. Pariz je pokazao dobru inicijativu, čak su i Seine očistili, rade na ozelenjivanju, no pitanje je kako će se Zagreb uhvatiti u koštac s time svime."
Dio rasprave skrenuo je prema oštrijoj regulaciji privatnih parcela. Jedan je komentator predložio da se vlasnicima zemljišta nametne obveza sadnje zelenila, uz opasku da privatni interesi ne smiju biti iznad javnog dobra. "Društvo ne smije biti žrtva privatnih interesa", poručio je, dodavši da oni koji se ne slažu s takvim modelom mogu "preseliti u USA".
Bilo je i pesimističnih glasova koji smatraju da je za Zagreb prekasno. "Prekasno za mjere, toliko ima betona da je održivost grada nestala", napisao je jedan korisnik. Jedan je pak prijedlog bio toliko neobičan da je autor morao naglasiti kako se ne šali: bojanje asfalta u bijelo kako bi reflektirao sunčevu svjetlost i time smanjio potrebu za hlađenjem.
Autor analize zaključio je s dozom opreza. Iako je primijetio da je Grad Zagreb pokrenuo borbu protiv klimatskih promjena i da postoje razni programi, ocijenio je da su to za sada "samo mrtva slova na papiru koja se tek trebaju sprovesti u nešto konkretnije i opipljivije". Izrazio je nadu da će gradske vlasti ostati fokusirane na ono što utječe na živote svih građana te pozvao ljude da se više angažiraju i izvrše pritisak na političare.
