Jedina poznata zastava Markgrofovije Istre desetljećima je stajala u konobi u Baški i koristila se kao karnevalski rekvizit, da bi nakon stručne analize i zahtjevne restauracije završila pod posebnom zaštitom.
Prije petnaestak godina u jednoj konobi u Baški na otoku Krku pronađen je predmet za koji se ispostavilo da je jedinstveni povijesni artefakt. Riječ je o jedinoj poznatoj zastavi Markgrofovije Istre, staroj 150 godina, koja je godinama služila kao rekvizit tijekom maškara.
Vlasnik konobe, Miljenko Vlašić, nije ni slutio o čemu se radi. "Njome su mahali, a nisu znali o čemu je riječ", prisjeća se kolekcionar Željko Skomeršić, u čijoj se zbirci zastava danas nalazi. On je prvi posumnjao u njezinu vrijednost i obratio se stručnjacima.
Identitet zastave utvrdio je profesor Željko Hajmer, predsjednik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva. Prema istraživanjima, njezino podrijetlo seže u drugu polovicu 19. stoljeća, točnije u doba Markgrofovije Istre, koja je bila dio Habsburške Monarhije i funkcionirala od 1849. do 1918. godine.
Osim većeg dijela istarskog poluotoka, u nju su bili uključeni i otoci Krk, Cres i Lošinj. Zastava je vodoravna trobojnica žute, crvene i plave boje s grbom Markgrofovije Istre u sredini. "Ovo je jedina takva zastava koja postoji. Druge, zasad poznate, nema", ističe Skomeršić.
Kako je zastava dospjela u Bašku, nije poznato, no u knjizi Josipa Žgaljića "Brodovi naših predaka" postoji ulje na platnu na kojem se vidi kako se upravo ta zastava vijori na brodu u Baški.
Nakon što je prepoznata njezina važnost, zastava je predstavljena u stručnom časopisu Grb i zastava te je izlagana na više izložbi, uključujući one u pomorskim muzejima u Malom Lošinju i Splitu. Međutim, prolazak vremena ostavio je posljedice, stoga je nedavno poslana na konzervatorsko-restauratorske radove u Split.
Zahvat je vodila profesionalna restauratorica tekstila Bruna Periš. Budući da je zastava bila zahvaćena crvotočinom, prvo je proveden postupak uklanjanja nametnika zamrzavanjem. Tijekom dva navrata, zastava je bila podvrgnuta temperaturi od -20 Celzijevih stupnjeva, a svaki od tih ciklusa trajao je najmanje 48 sati. Nakon toga uslijedili su suho čišćenje, uklanjanje starih zakrpa i ostataka ljepila te ostali konzervatorski zahvati.
"Restaurirana je u Splitu. Danas se čuva u posebno izrađenoj kutiji od beskiselinskog kartona kako se ne bi oštećivala. Jednog će dana ponovno biti izložena, ali prije toga treba izraditi poseban okvir od beskiselinskih materijala, što košta", objašnjava Skomeršić.
Danas je zastava ponovno dio stalnog postava Interpretacijskog centra maritimne baštine otoka Krka, među predmetima koje Skomeršić prikuplja, istražuje i čuva već više od tri desetljeća. Ova kolekcija pruža uvid u bogatu pomorsku baštinu otoka Krka i njegovih stanovnika.
Raznolikost zbirke iznenađuje posjetitelje, što potvrđuje i Riječanin Boris Brozičević koji je Centar posjetio s obitelji. "Ovo je impresivna zbirka. Fascinira me što se sve ovo može vidjeti na jednom mjestu", kaže Brozičević. Posebno su ga se dojmili ribolovni alat, mamac za sipe i vrše te makete brodova. "Još me više fascinira činjenica da su sve ove predmete nekada koristili naši ljudi, lokalno stanovništvo", dodaje.
