112 inkluzivne projekcije
Ministarstvo kulture i medija osiguralo je 431 tisuću eura za 39 programa, a najviše sredstava, 25 tisuća eura, dobio je riječki Filmaktiv za projekt 'Film svima'.
Ministarstvo kulture i medija osiguralo je 431 tisuću eura za 39 programa, a najviše sredstava, 25 tisuća eura, dobio je riječki Filmaktiv za projekt 'Film svima'.
Kada u kinu sjedne puna dvorana gluhih i slijepih osoba, od kojih mnoge prvi put gledaju film na velikom platnu, jasno je da inkluzivni programi nisu samo društveno odgovorna praksa, već i snažan alat za stvaranje nove publike. Upravo to dokazuje projekt 'Film svima' riječke Udruge Filmaktiv, koji je u prvoj polovici 2026. godine zabilježio eksplozivan rast broja projekcija diljem Hrvatske.
Ministarstvo kulture i medija prepoznalo je vrijednost ovakvih inicijativa te je za 39 programa koji osobama s invaliditetom te djeci i mladima s teškoćama u razvoju olakšavaju pristup kulturi, osiguralo 431 tisuću eura. Najizdašnija potpora, u iznosu od 25 tisuća eura, otišla je upravo Filmaktivu za nastavak razvoja njihova sada već prepoznatljivog programa.
Brojke najbolje ilustriraju zamah koji je 'Film svima' dobio. Tijekom cijele prošle godine održano je 46 projekcija, dok je samo do sredine ove godine ta brojka dosegnula čak 112. "Svake godine kažem da je najveća do sada, jer svake godine pomičemo granicu sve dalje", izjavila je Maja Ogrizović iz Filmaktiva, prisjećajući se skromnih početaka kada se radio doslovno jedan film o vlastitom trošku.
Danas je situacija bitno drugačija. Program je prisutan na brojnim festivalima i u kinima širom zemlje. Ogrizović posebno ističe Kino Edison u Karlovcu, gdje se inkluzivne projekcije održavaju svakog mjeseca, a među kinima koja razvijaju takvu praksu navodi i Kino Vali, splitska Zlatna vrata, Arsen u Šibeniku, Kinoteku te Kino Gaj u Varaždinu.
Iako je dobiveni iznos poticaja važan, Ogrizović naglašava da je ključna potvrda koju ovakva podrška donosi. "Ne mislim sad kao, joj, sad smo najbolji. Ne bismo bili tu da nije bilo onih prije nas koji su uopće udarili temelje mogućnosti da takav javni poziv bude dostupan. Nekad imaš osjećaj da nitko ne vidi i ne kuži što se događa, a onda dobiješ takvo zeleno svjetlo i znaš, ma koga briga, radio si šest mjeseci bez dana slobodnog, nema veze, isplatilo se", rekla je.
Njezina je vizija jasna i ambiciozna: "Moja ideja je da inkluzivni film bude kao opća društvena norma. Ništa posebno." Smatra da inkluzivni programi mijenjaju i same institucije, potičući ih da razmišljaju o dostupnosti na više razina, od samog programa do cijena ulaznica.
Projekt se ne zaustavlja na ustaljenim kino dvoranama. Krajem kolovoza 2026. planirana je projekcija u Umagu u sklopu Filmskog vrta, koji organizira Udruga gluhih i nagluhih, a koji su organizatori opisali kao prvo pop-up inkluzivno kino u Hrvatskoj.
Ogrizović ističe da ovakvi događaji stvaraju i potpuno novu publiku, otvarajući vrata kulture onima koji su iz nje dosad bili isključeni. "Kad shvatiš da ti je jedno cijelo kino puno gluhih i slijepih osoba, što recimo Kino Edison radi svaki mjesec, nije teško vjerovati u to da život stvarno može biti ljepši i lakši i svima ugodniji", zaključila je.
