125 zemalja glasa o smjeni glavnog tužitelja MKS-a Karima Khana
Skandal koji traje dulje od dvije godine doveo je do tajnog glasanja o trajnom uklanjanju britanskog odvjetnika optuženog za seksualno zlostavljanje suradnice.
Skandal koji traje dulje od dvije godine doveo je do tajnog glasanja o trajnom uklanjanju britanskog odvjetnika optuženog za seksualno zlostavljanje suradnice.
Skupština država stranaka Međunarodnog kaznenog suda (MKS), sastavljena od 125 zemalja članica, u petak, 24. srpnja 2026., glasala je o trajnoj smjeni glavnog tužitelja Karima Khana. Glasanje, koje se odvija tajno na posebnoj sjednici u New Yorku, kulminacija je skandala koji je više od dvije godine potresao ovaj međunarodni tribunal sa sjedištem u Haagu.
Karim Khan, 56-godišnji britanski odvjetnik, optužen je za seksualno zlostavljanje ženske suradnice, što je agencija Associated Press razotkrila u nizu istraživačkih tekstova. Izvršni odbor nadzornog tijela suda objavio je u lipnju 2026. izvješce u kojemu je utvrdio da je Khan počinio "teški prekršaj", navodeći da je uspostavio seksualnu vezu sa suradnicom i pokušao je spriječiti da nastavi s prijavama. Khan je odmah nakon toga formalno udaljen s dužnosti. Sve optužbe i nalaze izvješca Khan dosljedno osporava, tvrdeći da su dio urote protiv njega zbog njegova istraživanja izraelskih dužnosnika.
Slučaj je izazvao duboke podjele medu državama potpisnicama, organizacijama za ljudska prava i zaposlenicima suda. Skupina unutar tužiteljskog ureda uputila je pismo nadzornom tijelu izrazivši ozbiljnu zabrinutost zbog moguceg Khanovog povratka, navodeći da je njegovo "vodstvo materijalno umanjeno". Bivši visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell zauzeo je suprotan stav, napisavši u komentaru za platformu Project Syndicate da su "Khanovi neprijatelji uspjeli pokrenuti raspravu o njegovu mogućem uklanjanju, s optužbama za seksualno zlostavljanje kao vrhom koplja". S druge strane, Medunarodni savez za ljudska prava, organizacija Redress i Women's Initiatives for Gender Justice zajednički su upozorili da je žrtva bila "javno propitivana, instrumentalizirana i prelako odbačena kao dio političke agende".
Ishod tajnog glasanja bio je neizvjestan. Jedine dvije zemlje koje su javno objavile svoju odluku bile su Nizozemska, zemlja domaćin suda, i Francuska, obje za smjenu. Nizozemski ministar vanjskih poslova Tom Berendsen u pismu parlamentu prošlog tjedna naznačio je da postoji dostatna podrška za uklanjanje Khana, napomenuvši da se stav vecine stranaka čini uskladenim s preporukom Ureda Skupštine. Povjesničarka medunarodnopravnih tribunala Lucy Gaynor sa Sveučilišta u Amsterdamu za AP je ocijenila da je "doslo do podjela oko toga kako je sud postupao u ovome", dok je UN-ovo istražno izvješce, koje je vidio AP, odbacilo Khanovu tvrdnju da je suradnica bila špijunka, navodeći da su je "brojni vjerodostojni svjedoci odbacili kao špijunku".
Skandal oko Khana odvija se u trenutku kada MKS, osnovan prije 24 godine na temelju Rimskog statuta (medunarodni ugovor koji je uspostavio ovaj stalni kazneni sud za najteže zlocine), vec trpi snažan vanjski pritisak. Trumpova administracija pokrenula je kampanju za, kako je sama nazvala, "razaranje" MKS-a, tvrdeći da sud predstavlja izazov americkom suverenitetu. Washington je vec uveo sankcije ključnom osoblju suda, ukljucujuci i samog Khana. Bez obzira na ishod glasanja, institucija izlazi iz ove krize ozbiljno narušenog ugleda i smanjene sposobnosti da se suoči s vecim izazovima koji je cekaju.
MKS je jedini stalni medunarodni kazneni sud nadležan za procesuiranje pojedinaca odgovornih za genocid, ratne zlocine i zlocine protiv covjecnosti. Hrvatska je, kao clanica EU-a i potpisnica Rimskog statuta, takoder clanica Skupštine država stranaka koja je glasala o Khanovoj sudbini. Kriza oko tužitelja, kombinirana s americkim pritiskom, dovodi u pitanje sposobnost suda da neovisno obavlja svoju temeljnu misiju u godinama koje dolaze.
