24. Liburnia donosi 21 film
Festival od 25. do 29. kolovoza na Ljetnoj pozornici i u Vili Antonio stavlja fokus na militarizaciju, a u konkurenciji su i novi filmovi Srđana Kovačevića, Jelene Ratko i Elvisa Lenića.
Festival od 25. do 29. kolovoza na Ljetnoj pozornici i u Vili Antonio stavlja fokus na militarizaciju, a u konkurenciji su i novi filmovi Srđana Kovačevića, Jelene Ratko i Elvisa Lenića.
Već više od dva desetljeća Liburnia Film Festival prati, promovira i nagrađuje isključivo hrvatsku dokumentarnu produkciju. Ovogodišnje 24. izdanje održat će se od 25. do 29. kolovoza 2026. na prepoznatljivim opatijskim lokacijama, Ljetnoj pozornici i Vili Antonio, donoseći 21 film u konkurenciji. Publiku očekuje deset premijernih naslova, od čega će pet biti svjetskih premijera.
Uz natjecateljski program, posjetitelje očekuju i popratni filmski programi poput Regionale, Posebnih projekcija, Beldocs predstavlja i Restartovih filmova, zatim razgovori s autorima, edukativni programi za djecu, mlade, odrasle i filmske profesionalce, diskusije, case study te glazbeni sadržaji. Gotovo četvrt stoljeća ovaj festival otkriva nove autore i publici predstavlja filmove koji svjedoče o našoj iskustvenoj zbilji.
Ovogodišnje izdanje u fokus stavlja militarizaciju, proces koji posljednjih godina sve snažnije oblikuje europsku svakodnevicu. Organizatori festivala ističu kako je upravo dokumentarni film umjetnički prostor u kojem o takvim procesima treba promišljati i propitivati ih.
"Rat u neposrednom susjedstvu, rekordna ulaganja u obranu, sve snažnija vojna industrija i normalizacija ratne retorike ponovo su postali dio naše stvarnosti, pa organizatori smatraju kako je upravo dokumentarni film umjetnički prostor u kojem o takvim procesima treba promišljati, treba ih propitivati te prostor i u kojem se potiče dijalog o takvim temama."
Organizatori naglašavaju kako tema nije odabrana da bi ponudila odgovore, već zato što vjeruju da postoje pitanja koja se ne smiju prestati postavljati. "Militarizacija više nije nešto što se događa negdje drugdje, ona postaje dio naše svakodnevice, političkog jezika i ekonomskih prioriteta. Dokumentarni film možda ne može promijeniti svijet, ali može pomoći da ga jasnije vidimo", poručuju.
Festivalsku temu prati i ovogodišnji vizual riječkog Studija Pixel, koji nije tek ilustracija, već poziv na promišljanje procesa koji se odvijaju pred našim očima. Festival otvara prostor i publici, u tijeku je natječaj za kratke videoforme u kojima autori u trideset sekundi mogu progovoriti o militarizaciji društva. Odabrani radovi bit će predstavljeni na društvenim mrežama i na velikom platnu Ljetne pozornice.
Ovogodišnji filmovi u konkurenciji pokazuju raznolikost i autorsku samouvjerenost hrvatskog dokumentarca. Nekoliko filmova polazi od obiteljske intime. Film "Čuvarica uspomena" Jelene Ratko, koji će imati hrvatsku premijeru, nježan je portret jedne ljubavi i života obilježenog radom. Autorica Marina Jurčić u filmu "Krug, crta, zeleno" (svjetska premijera) na temelju arhivskih snimaka i obiteljskih fotografija rekonstruira odrastanje četiriju sestara u obitelji obilježenoj traumom.
Lucija Ana Večerina u filmu "Dragi tata", koji će prvi put biti prikazan u Opatiji, donosi filmsko pismo ocu s kojim više od desetljeća nema normalan odnos. Ana Sabolić u srednjometražnom dokumentarcu "Zadnji gemišt" (hrvatska premijera) na temelju vlastite obiteljske priče propituje nasljeđe alkoholizma i generacijske traume. Karla Perica u filmu "[Ne:bu dobro]" polazi od vlastite stambene situacije kako bi otvorila pitanje odrastanja generacije koja sve teže dolazi do vlastitog doma.
Sjećanjem i arhivom bave se i stari znanci festivala. Elvis Lenić u filmu "Puna je Pula" (svjetska premijera) oživljava amaterske snimke Kino kluba "Jelen" nastale šezdesetih i sedamdesetih godina. Anita Čeko u poetskoj minijaturi "O cvrčcima i ljudima" nekoliko dana provedenih s djedom pretvara u meditaciju o vremenu i pamćenju.
Među iščekivanijim naslovima je "Ono što treba činiti" Srđana Kovačevića, dobitnika dviju Zlatnih Arena i nagrade publike na Pulskom filmskom festivalu. Film donosi priču o radu ljubljanskog Radničkog savjetovališta i svakodnevnim borbama obespravljenih radnika. Jadran Boban u filmu "Vučja gozba" smješta radnju u Dalmatinsku zagoru, suočenu s depopulacijom i industrijalizacijom prostora.
Tatjana Božić u filmu "Tragovi pripadanja" putuje različitim europskim zemljama u potrazi za odgovorom na pitanje gdje nastaje osjećaj doma. Ivan Grgur u "Medo u šparugama" na duhovit način pokazuje kako lokalna priča u eri društvenih mreža može prerasti u kolektivni mit. Iva Kraljević u eksperimentalnom dokumentarcu "Ovu sobu ostavite zakopanu" (hrvatska premijera) donosi poetsku meditaciju o svijetu koji se raspada.
Svoju hrvatsku premijeru imat će i "Spomenik revolucije" Mladena Ivanovića, koji na temelju sudbine monumentalnog spomenika na Petrovoj gori otvara pitanja odnosa prema antifašističkoj baštini. Krajolik kao svjedok društvenih promjena istražuju i Neven Hitrec u filmu "Ja, moćni Velebit" (svjetska premijera), koji planinu pretvara u glavnog protagonista, te Tonći Gaćina u filmu "Koze!", gdje napušteno stado na otoku Unije postaje metafora odnosa čovjeka prema prirodi.
Darko Škrobonja u vizualnom filmu "NOV.032" proces gradnje mosta pretvara u meditaciju o vremenu i radu. Spisateljica Monika Herceg debitira kratkim dokumentarcem "Joso" o susjedu iz napuštenog sela na Banovini. Sebastijan Borovčak u filmu "Mirna dolina" s novinarkom Tamarom Opačić u ličkom kršu pokušava pronaći tragove nestalog migranta.
Izidor Bistrović u filmu "Imaš tople ruke" donosi malu odu umjetnosti i brizi kroz iskustvo gluhoslijepe kiparice Sanje. Riječka autorica Marina Musulin u filmu "Od jutra do sutra", nagrađenom na South East European Film Festivalu u Los Angelesu, portretira snažnu ženu zaposlenu u riječkoj ribarnici, svojevrstan hommage dokumentarcu "Od 3 do 22" Kreše Golika iz 1966. godine. David Gašo u filmu "Sve ostalo" kroz portrete ljudi upoznatih preko oglasa gradi vibrantnu alegoriju suvremene Hrvatske.
O najboljim filmovima odlučivat će peteročlani međunarodni žiri: Ana Jurčić, riječka montažerka i snimateljica zvuka, Maja Malus Azhdari, direktorica mariborskog festivala Dokudoc, Nenad Puhovski, direktor ZagrebDoxa, montažer Jan Klemsche te direktor fotografije i redatelj Damian Nenadić. Dobitnika Nagrade kritike "Dragan Rubeša", koja se dodjeljuje u suradnji s riječkim Art-kinom, odabrat će filmski kritičar i publicist Željko Luketić. Publika će svakog dana ocjenjivati svoje favorite, a filmu s najvišom prosječnom ocjenom pripast će nagrada publike. Uz to, posjetitelje očekuju i "Pića s autorima" koja moderira Olga Dimitrijević u Hotelu Continental, te edukativni programi u suradnji s CTK Rijeka, Filmaktivom i Kultura svima.
