31 godina od Oluje: Kako su tri Pume skinule srpsku zastavu
Hrvatska obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar uputio je čestitku svim građanima i braniteljima.
Hrvatska obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar uputio je čestitku svim građanima i braniteljima.
Na današnji dan, 5. kolovoza 2026., Hrvatska obilježava 31. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Središnji simbol pobjede u Domovinskom ratu i dalje je podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi, čin koji je prije više od tri desetljeća označio oslobođenje Knina i kraj višegodišnje srpske pobune i agresije.
Nakon ulaska hrvatskih snaga u Knin 5. kolovoza 1995., pripadnici 7. gardijske brigade Puma iz Varaždina, prema zapovijedi generala Ivana Koradea, između 9:30 i 10 sati skinuli su srpsku zastavu s jarbola na Kninskoj tvrđavi. Gardisti Jasmin Hadžić, Mario Bilać i Eduard Baltić prvi su se popeli na jarbol, no zbog zapetljanog mehanizma nisu mogli odmah podići veliki hrvatski barjak. Umjesto toga, razvili su ga preko zidina tvrđave, stvorivši jednu od najprepoznatljivijih slika Domovinskog rata. Zastava je kasnije postavljena na jarbol, a dan poslije dočekala je prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana prilikom njegova dolaska u oslobođeni Knin. U Zagrebu, u Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata, trenutno se nalazi originalna zastava duga 20 metara.
Vojno-redarstvena operacija Oluja započela je u svitanje 4. kolovoza 1995. napadom na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Trajala je 85 sati i u njoj je sudjelovalo gotovo 200.000 pripadnika Hrvatske vojske i policije. Područje koje je bilo okupirano, a sada je oslobođeno, obuhvaća više od 11.000 četvornih kilometara. Tijekom operacije, život je izgubilo 243 hrvatskih branitelja, dok je 1430 njih zadobilo ozljede, a dvojica se još uvijek vode kao nestali. Godine 1998., mirnom reintegracijom hrvatskog Podunavlja, završen je proces uspostave teritorijalne cjelovitosti države.
Knin je bio središte srpske pobune od kolovoza 1990., kada je takozvanom balvan-revolucijom započela pobuna lokalnih Srba protiv nove hrvatske vlasti. Tijekom 1991. pobuna je prerasla u otvoreni oružani sukob potpomognut Jugoslavenskom narodnom armijom, a grad je postao središte samoproglašene Republike Srpske Krajine. Hrvatsko stanovništvo bilo je prognano, a Knin je ostao izvan ustavnopravnog poretka sve do oslobođenja u Oluji.
Središnja svečanost obilježavanja održava se na stadionu NK Dinara, odakle će okupljeni putem videoveze pratiti ceremoniju podizanja zastave na Kninskoj tvrđavi. Zvonjava kninskih crkvenih zvona i počasni plotuni najavit će podizanje zastave uz izvođenje hrvatske himne. Na tvrđavi će se, u znak sjećanja na poginule i nestale branitelje, postrojiti 245 kadeta iz Hrvatske vojske i polaznika Policijske akademije, a program će uključivati demonstraciju sposobnosti Hrvatske vojske i policije te letački program Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Predviđena su obraćanja državnog vrha te čitanje povjesnice operacije Oluja i imena poginulih i nestalih branitelja.
Povodom državnog praznika, župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar uputio je čestitku svim stanovnicima županije i građanima Hrvatske.
"Posebno smo ponosni na doprinos Zagoraca u Domovinskom ratu",poručio je župan Kolar u čestitci objavljenoj putem Zagorje Internationala.
