31 godina od Oluje: Knin i dalje simbol pobjede
Dok Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, iz Srbije i RS-a stižu optužnice i komemoracije za stradale na Petrovačkoj cesti.
Dok Hrvatska slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, iz Srbije i RS-a stižu optužnice i komemoracije za stradale na Petrovačkoj cesti.
Na današnji dan, 5. kolovoza 1995., Hrvatska je doživjela jedan od svojih najvažnijih trenutaka u modernoj povijesti. Tog sparnog ljetnog jutra, točno u 9:43, hrvatske snage ušle su u oslobođeni Knin, a na vrhu kninske tvrđave zavijorila se 20-metarska hrvatska zastava, prenosi Dnevno.hr. Vijest je izazvala erupciju oduševljenja diljem zemlje, od zagrebačkog Trga bana Jelačića do splitske Rive i zadarske Kalelarge.
Pripadnici 4. i 7. gardijske brigade, među kojima su bili i ratnici Ivan Korade i Jasmin Hadžić, skinuli su okupatorsku zastavu i podigli hrvatsku trobojnicu. Emocije su bile neopisive. "Nismo osjećali ni umor, ni žeđ, ni strah. Znali smo samo jedno, a to je da gledamo u zastavu zbog koje su ginuli naši najbolji prijatelji. U tom trenutku svi smo plakali kao djeca, grlili se i vikali prema dolini: Gotovo je, slobodni smo", ispričao je tada anonimni gardist za hrvatske medije, navodi Dnevno.hr.
Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman stigao je na tvrđavu dan kasnije, 6. kolovoza, i poljubio zastavu. U svom govoru izjavio je: "Oslobođenje Knina znači više negoli samo zauzimanje gradova i područja. Ono znači stvaranje uvjeta za stabilnost hrvatske države za stoljeća unaprijed. Knin je bio središte pobune, a danas je opet hrvatski".
Vijest je munjevito preplavila gradove. U Zagrebu se na Trgu bana Jelačića okupilo mnoštvo građana. Dijete u naručju majke uzviknulo je: "Mama, slobodni smo", rečenicu koja je sažela osjećaje cijele nacije. Jedna Zagrepčanka, čiji je suprug bio na bojištu, pred kamerama je izjavila: "Čula sam vijest na radiju dok sam kuhala ručak. Pustila sam sve, uzela kćer za ruku i pobjegla na Trg. Znam da mi je muž živ i da se napokon vraća kući. Ovo je najsretniji dan u mom životu".
U Dalmaciji, posebno u Splitu, Zadru i Šibeniku, slavlje je imalo posebnu dimenziju. Zadarski branitelj, na sačuvanoj snimci, opisao je olakšanje: "Godinama su nas gađali s tih brda. Danas više nema granata, nema sirena. Prvi put nakon četiri godine moja djeca spavaju bez odlaska u podrum". Slavonija i Lika također su odjekivale pjesmom, a general Zvonimir Červenko, načelnik Glavnog stožera, poručio je: "Hrvatska vojska izvršila je svoju zadaću. Neprijatelj je slomljen, a naša domovina je ponovno jedinstvena i slobodna". Ministar obrane Gojko Šušak kratko je raportirao predsjedniku: "Gospodine Predsjedniče, zadatak je izvršen".
Večernji list donosi ekskluzivno svjedočanstvo o sastanku koji je prethodio operaciji. Autor članka navodi kako je 14. srpnja 1995. obaviješten da sutradan ujutro treba biti u kući ministra obrane Gojka Šuška u Širokom Brijegu. Na sastanku 15. srpnja, Šušak je objavio ključnu odluku: "Gospodo časnici, prijatelju Šoljiću, predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Franjo Tuđman odobrio je nastavak akcija. Došlo je strateško vrijeme i trenutak za oslobađanje Bosanskog Grahova i Glamoča". Šušak je tom prilikom imenovao i trojicu visokih političkih i vojnih dužnosnika koji ne smiju znati za plan operacije do njezina početka, a na kraju je preko kriptiranog telefona nazvao predsjednika Tuđmana te ga izvijestio da je planirani sastanak održao.
U članku se spominje i osobna priča o Šuškovoj majci Stani, koja je u veljači 1945., u osmom mjesecu trudnoće, izbjegla smrt, da bi četrdeset dana kasnije rodila sina Gojka. Ovaj detalj dodatno oslikava povijesni kontekst vremena.
Dok se u Hrvatskoj obilježava 31. obljetnica pobjede, iz susjedstva stižu drugačiji tonovi. Prema pisanju Glasa Istre, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i neformalni srpski lider u BiH Milorad Dodik odali su nedavno počast srpskim civilima stradalima na Petrovačkoj cesti. Komemoracija je održana kod spomen-obilježja u selu Janjila kraj Bosanskog Petrovca, gdje je tijekom operacije Oluja raketirana kolona srpskih izbjeglica.
Vučić je taj događaj nazvao "najstrašnijim hladnokrvnim zločinom" i poručio: "Naša je obveza da taj događaj pamtimo i da djeca i starci stradali na Petrovačkoj cesti nikada ne budu zaboravljeni". Glas Istre također podsjeća da je Srbija ranije podigla optužnicu protiv četvorice umirovljenih časnika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, što i dalje opterećuje odnose dviju država.