Agent KOS-a srušio srpski mit o Oluji
Svjedočenje Slobodana Lazarevića u Haagu otkrilo je pravu istinu o Republici Srpskoj Krajini i planovima Beograda, dok se 31. godišnjica Oluje obilježava uz suprotstavljene narative o broju žrtava.
Svjedočenje Slobodana Lazarevića u Haagu otkrilo je pravu istinu o Republici Srpskoj Krajini i planovima Beograda, dok se 31. godišnjica Oluje obilježava uz suprotstavljene narative o broju žrtava.
Na današnji dan, 4. kolovoza 2026., navršava se 31 godina od početka vojno-policijske operacije "Oluja". Dok se u Srbiji i Republici Srpskoj održavaju komemoracije za stradale Srbe, u hrvatskoj javnosti posebnu pažnju privlači svjedočenje agenta KOS-a Slobodana Lazarevića, koje razotkriva pozadinu događaja iz kolovoza 1995. godine i ruši velikosrpski narativ o Republici Srpskoj Krajini (RSK).
Slobodan Lazarević, agent KOS-a i sudionik pregovora o predaji 21. kordunskog korpusa, svjedočio je pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju u Haagu. Njegov iskaz teško je teretio tadašnjeg srbijanskog čelnika Slobodana Miloševića. Lazarević, koji je iznutra poznavao veze Knina s Beogradom, potvrdio je da je RSK bila politička, vojna i sigurnosna tvorevina duboko uronjena u sustav Srbije, a ne samostalna tvorevina Srba iz Hrvatske.
Najvažniji doprinos njegova svjedočenja jest rušenje teze da je Beograd bio samo politički pokrovitelj Krajine. O svim ključnim pitanjima odlučivalo se u Beogradu, a Lazarević je otkrio i mračni plan: "Htjeli su od Topuskog napraviti Srebrenicu i okriviti Hrvatsku", navodi se u članku Večernjeg lista. Beograd je, prema ovom svjedočenju, u Topuskom htio žrtvovati tisuće srpskih vojnika i civila kako bi stvorio narativ o hrvatskom zločinu.
Operacija "Oluja", koja je trajala od 4. do 7. kolovoza 1995. godine (sa sporadičnim sukobima do 14. kolovoza), uključivala je 138.500 pripadnika hrvatske vojske, policije i jedinica HVO-a. Hrvatske vlasti, na čelu s tadašnjim predsjednikom Franjom Tuđmanom, proglasile su kraj operacije 7. kolovoza navečer.
Brojke o stradalima i prognanima i dalje su predmet sporenja. Prema podacima Komesarijata Vlade Srbije za izbjeglice i migracije, protjerano je više od 250.000 Srba, ubijeno ih je oko 1.700, a više od 700 se vodi kao nestalo. S druge strane, Dokumentaciono-informacioni centar Veritas navodi da su ubijene 1.284 osobe srpske nacionalnosti, od čega 1.247 civila, a 619 se vodi kao nestalo. Tri četvrtine stradalih bilo je starije od 60 godina, a među žrtvama su bile 564 žene. Hrvatske nevladine organizacije procjenjuju da je ubijeno više od 600 civila, spaljeno više od 22.000 kuća, a Hrvatsku je napustilo oko 150.000 građana srpske nacionalnosti.
Za zločine nad civilima u "Oluji" pred Haškim tribunalom sudilo se trojici hrvatskih generala. U prvostupanjskom postupku Ante Gotovina osuđen je na 24 godine, a Mladen Markač na 18 godina zatvora zbog sudjelovanja u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem trajnog uklanjanja Srba iz Hrvatske, dok je Ivan Čermak oslobođen. Međutim, žalbeno vijeće je većinom glasova tri prema dva preinačilo prvostupanjsku presudu i pravosnažno oslobodilo Gotovinu i Markača.
Operaciju "Oluja" kao akciju etničkog čišćenja kvalificirao je i Međunarodni sud pravde u Haagu u obrazloženju presude iz veljače 2015. godine.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u sklopu posjeta Republici Srpskoj, gdje je 4. kolovoza Dan žalosti, prisustvovat će obilježavanju godišnjice u Mrkonjić Gradu. Povodom Dana sjećanja na sve stradale i prognane u "Oluji", kako se obilježava u Srbiji, parastos za stradale Srbe bit će služen u Crkvi Svetog Marka u Beogradu.
Hrvatska pak 5. kolovoza slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, kada su hrvatske snage ušle u gotovo prazan Knin i istakle zastavu na Kninskoj tvrđavi.
