Kurirska industrija u Hrvatskoj doživljava procvat, osobito u većim gradovima poput Zagreba, Splita i Rijeke, no iza sjaja brze dostave krije se mračna strana rada na platformama. Tisuće dostavljača svakodnevno rade pod pritiskom algoritama, bez sigurnosti stalnog zaposlenja, a njihov status ostaje u sivoj zoni Zakona o radu.
Honorarci bez prava
Ključni problem leži u činjenici da hrvatski zakoni ne prepoznaju kurire kao standardne zaposlenike. Umjesto toga, velika većina njih angažirana je preko ugovora o djelu ili kao samozaposlene osobe, što ih lišava prava na plaćeni godišnji odmor, bolovanje i zaštitu na radu. Prosječna mjesečna primanja kurira kreću se oko 800 eura, što je znatno ispod nacionalnog prosjeka, a pritom sami snose troškove opreme i prijevoza.
Pandemija COVID-19 dodatno je ubrzala digitalizaciju i potražnju za kurirskim uslugama, ali je i ogolila ranjivost ovih radnika na zdravstvene rizike. Istovremeno, aplikacije poput Glova, Wolta i Pauka bilježe rast, uvodeći algoritamsko upravljanje koje često diktira nemoguće rokove i kažnjava i najmanja kašnjenja.
Rastući broj ozljeda i prijava
Posljedice ovakvog sustava sve su vidljivije. Zabilježeni su brojni slučajevi ozljeda na radu među kuririma, od lakših padova do težih prometnih nesreća, a kao glavni uzroci navode se neadekvatna oprema i pritisak brze vožnje. Prema podacima Inspektorata rada, broj prijava za povredu radnih prava kurira u 2023. godini porastao je za 20% u odnosu na godinu ranije.
Ova statistika potaknula je sindikate i poslodavce na intenzivne pregovore. Hrvatska udruga poslodavaca i predstavnici Saveza samostalnih sindikata Hrvatske traže hitnu regulaciju statusa kurira, s naglaskom na sigurnost na radu i uvođenje osnovne socijalne zaštite. Inspekcije se pozivaju na stroži nadzor, no konkretni zakonski pomaci još uvijek izostaju.
Zeleni kurir kao tračak nade?
Usred ove problematike, Grad Zagreb pokušava uvesti pozitivne promjene kroz pilot projekt "Zeleni kurir". Inicijativa promovira dostavu biciklima i električnim vozilima s ciljem smanjenja prometne gužve i emisija CO2. Iako je projekt usmjeren na ekologiju, neizravno bi mogao poboljšati uvjete rada onih kurira koji se odluče za održivije oblike prijevoza, smanjujući pritisak na brzu vožnju u automobilima.
Ishod pregovora između vlasti, platformi i radnika odredit će budućnost tisuća ljudi u Hrvatskoj. Pitanje više nije samo hoće li dostava stići na vrijeme, već i pod koju cijenu za one koji je obavljaju.