Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) objavio je u subotu, 1. kolovoza 2026., analize sastava otpada zakopanog na lokaciji bivšeg PPK Velebit u Gospiću. Rezultati, koje je za potrebe Državnog inspektorata (DIRH) proveo Nastavni zavod za javno zdravstvo "Andrija Štampar" (NZJZ), pokazuju da gotovo svi ispitani uzorci ne zadovoljavaju uvjete za odlaganje na odlagalište neopasnog otpada.
Uzorci su prikupljeni s različitih točaka na odlagalištu u Bilajskoj ulici. Prema podacima iz analize, otkriveno je više vrsta otpada. Uglavnom se radi o otpadu od mehaničke obrade, poput onog nastalog sortiranjem, drobljenjem ili peletiranjem. No, kako prenosi Lika Online, među uzorcima se našao i medicinski otpad te otpadna zemlja, uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija i kamenje.
Antimon najčešći razlog neispunjavanja uvjeta
Kod otpada od mehaničke obrade, koji je bio najzastupljeniji u uzorkovanju, povišene vrijednosti antimona najčešće su bile razlog zašto materijal nije zadovoljio propisane uvjete. Izmjerene koncentracije antimona višestruko su premašivale maksimalno dopuštenu granicu od 0,7 mg/kg suhe tvari, a kretale su se u rasponu od 0,33 mg/kg do čak 3,5 mg/kg suhe tvari.
U pojedinim uzorcima pronađene su i povišene vrijednosti otopljenog organskog ugljika (DOC), ukupnog organskog ugljika (TOC) te bakra. Što se tiče medicinskog otpada, koji je klasificiran kao otpad od njege novorođenčadi i liječenja ljudi (npr. pelene, zavoji, posteljina), kod njega su utvrđene povišene razine DOC-a, dok je jedan uzorak neobrađenog medicinskog otpada jednostavno označen kao nesukladan. Analizirano je i tlo na dubini do 30 centimetara, čiji je kompozitni uzorak bio sukladan s Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta.
Institucije odbijaju tumačiti štetnost
Kako javlja Hina, koja je od institucija tražila tumačenje štetnosti pronađenih spojeva, ni NZJZ ni DIRH nisu dali konkretan odgovor. Iz NZJZ-a su poručili da u ovom slučaju imaju "ulogu neovisnog analitičkog laboratorija" te su za tumačenje rezultata uputili na naručitelja, odnosno Državni inspektorat.
"Ljubazno molimo da se za sva tumačenja i rezultate analiza obratite naručitelju, koji je ujedno i vlasnik istih, odnosno Državnom inspektoratu", priopćili su iz NZJZ-a. S druge strane, iz DIRH-a su odgovorili kako "inspekcija zaštite okoliša nije nadležna za davanje mišljenja o utjecaju prekoračenih graničnih vrijednosti na okoliš i na život i zdravlje i ljudi", uputivši pritom na sadržaj samih ispitnih izvještaja.
Inicijativa traži neovisne stručnjake, sanacija se ubrzava
Objavom ovih analiza realiziran je jedan od zaključaka sastanka održanog u utorak, 28. srpnja, između predstavnika Vlade, Fonda i građanske inicijative "Gospić je naš dom". Vjeko Bušić iz te inicijative izjavio je nakon sastanka da su načelno zadovoljni te da je ključno što će konačno dobiti uvid u analize najopasnijeg, zakopanog otpada.
"Da znamo napokon oko onog najopasnijeg otpada, koji je zakopan, kakve su njegove analize i kakva je potencijalna opasnost na ugrozu zdravlja i na okoliš", rekao je Bušić za Lika Online. Građanska inicijativa najavila je da će sve objavljene analize dati neovisnim stručnjacima na uvid "kako bi građani dobili tumačenje struke koja ne ovisi ni o kome u ovom procesu", stoji u njihovoj objavi na Facebooku.
Inicijativa je također istaknula da je na sastanku dogovorena značajna promjena plana sanacije. Umjesto prvotne ideje da se 90 posto zakopanog otpada samo privremeno prekrije, a sanira tek 2028. godine, sada će sanacija tog najopasnijeg dijela krenuti odmah, kao Faza 3 projekta. Dogovoreno je i da će se novi sastanak radi utvrđivanja najbržeg modela sanacije održati do 20. rujna 2026. godine.
Fond je u međuvremenu već pokrenuo analizu tržišta za zbrinjavanje zakopanog otpada te je prošli tjedan uputio upite prema 11 inozemnih operatora koji upravljaju odlagalištima opasnog otpada u EU i četiri upita vezana uz mogućnost trajnog skladištenja u bivšim rudnicima soli.