Nakon migrantske krize u španjolskoj enklavi Ceuti, koja je izazvala pojačan interes javnosti i rasprave o zaštiti vanjskih granica Europske unije, oglasili su se ključni hrvatski dužnosnici. Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić jasno je poručio da nema potrebe za slanjem Hrvatske vojske na državnu granicu, dok je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo uspješnost Hrvatske u nadzoru jedne od najdužih vanjskih granica EU-a.
Anušić: Nema razloga za paniku, vojska ide na granicu samo pod specifičnim okolnostima
Ministar obrane Ivan Anušić, komentirajući prijedloge pojedinih političkih opcija o raspoređivanju vojske na granicu, izjavio je da takav potez nije potreban. "Ne treba širiti paniku. Što se tiče vojske na granicama, vojska na granice ide pod određenim okolnostima. To nisu ove okolnosti", rekao je Anušić za Hrvatska Danas. Dodao je kako se događaj u španjolskoj enklavi zbio pod specifičnim uvjetima te da hrvatska policija nastavlja učinkovito nadzirati granicu.
Anušić je istaknuo da migrantska kriza nije novi fenomen te da se Hrvatska s njom uspješno nosi već cijelo desetljeće. Pritom je kritizirao one koji, kako je naveo, šire paniku i neistine radi medijske pozornosti. "Nažalost, previše je onih koji zbog nešto malo medijske pažnje i pozornosti šire paniku, neistine i senzacionalističke naslove, sve ono što zbunjuje javnost. Ne treba to raditi", poručio je ministar obrane, a prenosi Hrvatska Danas.
Božinović: Situacija u Ceuti se smiruje, EU tretira problem kao zajednički
Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izvijestio je da su premijer Andrej Plenković, ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i hrvatska povjerenica u Europskoj komisiji od petka bili u intenzivnim kontaktima s kolegama iz drugih država članica, razmjenjivali informacije i analizirali razvoj situacije. Naglasio je da se situacija u španjolskoj enklavi Ceuti praktički smirila te da su gotovo svi migranti koji su upali na taj teritorij vraćeni u Maroko.
Božinović je istaknuo kako je Europska unija ovaj incident tretirala kao zajednički europski problem, a ne samo španjolski, što je pristup koji Hrvatska zagovara od početka. "Europska unija upad ili napad na teritorij države članice tretirala je kao europski problem, a ne samo kao španjolski. To je upravo ono što Hrvatska oduvijek zagovara", rekao je Božinović, prenosi Teleskop.hr.
Ministar je dodao da se Hrvatska pridružila inicijativi 22 čelnika država članica EU-a koji traže sazivanje izvanrednog sastanka ministara unutarnjih poslova. Cilj sastanka bio bi razmotriti događaje u Ceuti, ali i šire pitanje zaštite vanjskih granica Unije. Podsjetio je da se Ceuta nalazi na afričkom kontinentu te da španjolske enklave u sjevernoj Africi nisu dio schengenskog prostora, što znači da migranti nisu prešli na europsko kopno.
Hrvatska neće biti migrantski 'hub'
Ministar unutarnjih poslova odlučno je poručio da Hrvatska neće dopustiti da postane sabirni centar za migrante. "Nismo dopustili da se od Hrvatske napravi neki 'hub' gdje bi se skupljali migranti i nećemo to dopustiti, prije svega zbog sebe", izjavio je Božinović. Naglasio je da Europa ne može primiti sve koji bi željeli ondje živjeti te da je Hrvatskoj to posebno jasno jer štiti jednu od najdužih vanjskih granica Europske unije.
Kao dokaz učinkovitosti hrvatske policije, Božinović je iznio podatke o uhićenim krijumčarima. "Ove godine smo uhitili već 645 krijumčara, prošle godine 1076. Dakle, 24 sata hrvatska policija je angažirana na vanjskim granicama upravo zato da nam se ne dogodi da itko pomisli da se u Hrvatsku može lako ući", rekao je. Istaknuo je i da su znatno povećana financijska sredstva za opremanje Ministarstva unutarnjih poslova, s početnih 85 milijuna eura na više od 350 milijuna eura u deset godina, dok će u novom višegodišnjem financijskom okviru iz EU fondova biti omogućeno povlačenje više od 1,3 milijarde eura.
Božinović je dodao i da krijumčari pomno prate političke i sudske odluke te ih tumače na svoj način kako bi potaknuli migrantske valove, što se mora zaustaviti zajedničkim naporom EU-a. Ustvrdio je i da se dobrodošlica kakva je bila u Europi 2015. i 2016. više nikad neće ponoviti.
Domovinski pokret upozorava na opasnosti
S druge strane, Domovinski pokret, kao dio vladajuće koalicije, upozorio je na ozbiljnost situacije. U svom priopćenju, koje prenosi Hrvatska Danas, ocijenili su da su "kaotični prizori koji pokazuju nemoć španjolskih snaga sigurnosti pred desecima tisuća migranata alarm su koji odjekuje cijelom Europskom unijom". Stranka je kritizirala "promašene politike otvorenih granica" i upozorila na mogućnost koordiniranog djelovanja stranih aktera koji bi iz političkih razloga mogli stvarati nemir na vanjskim granicama, što je posebno upozorenje za Hrvatsku zbog njezina okruženja.
Domovinski pokret je poručio i da, ako Schengen ne funkcionira i ne provode se zajednička pravila o zaštiti granica i povratku osoba bez prava boravka, države članice imaju suvereno pravo preuzeti punu odgovornost za zaštitu vlastitih granica, kako vanjskih tako i unutarnjih.