Na lokalitetu Stari grad Pakrac otkriven je još jedan neobičan ukop. Pokojnik je položen potrbuške, što upućuje na obrede kojima se pokušavalo spriječiti povratak mrtvih među žive.
Arheolozi su na lokalitetu Stari grad Pakrac naišli na novo iznenađujuće otkriće. U srednjovjekovnom groblju pronašli su grob s pokojnikom položenim potrbuške, licem okrenutim prema tlu. Ovakav način ukopa, kako prenosi DalmacijaDanas pozivajući se na MojPortal, stručnjaci povezuju s drevnim vjerovanjima i obredima kojima se nastojalo spriječiti da se pokojnik vrati iz groba.
Na osnovu inicijalnih procjena, grob se datira u kraj 13. ili početak 14. stoljeća. Detaljnije informacije o spolu, dobi i mogućim ozljedama pokojnika, kao i preciznije datiranje, trebale bi dati antropološke analize i radiokarbonsko datiranje koje tek predstoje.
Voditelj istraživanja, arheolog Krešimir Vacek, za Dnevnik Nove TV objasnio je da se ovaj ukop izrazito razlikuje od ostalih. U Starom gradu Pakracu dosad je otkriveno oko 170 pokojnika, a jedino je ovaj muškarac sahranjen s licem okrenutim prema tlu. Uobičajeni kršćanski običaj nalagao je polaganje tijela na leđa s pogledom prema istoku, kako bi pokojnik dočekao Kristov ponovni dolazak i uskrsnuće.
Namjerno okretanje tijela, prema Vacekovim riječima, upućuje na obrede koji nisu bili u skladu s uobičajenom kršćanskom praksom. Okretanjem lica prema tlu pokojniku se simbolično onemogućavalo da ugleda Kristov dolazak i ustane iz groba.
Prema informacijama MojPortala, položaj kostiju sugerira da su pokojniku prilikom pokopa ruke mogle biti vezane. Na zatiljku je primijećeno veće oštećenje, ali će tek temeljite analize otkriti je li nastalo prije smrti, tokom ukopa ili kasnije. Prve procjene na temelju veličine kostiju i građe zdjelice upućuju na to da je riječ o muškarcu.
Vacek je za Dnevnik Nove TV naglasio da današnja romantična slika vampira nema veze sa stvarnim strahovima srednjovjekovnih ljudi. Oni su se bojali nemirnih pokojnika za koje se vjerovalo da se mogu vratiti i širiti bolesti, uzrokovati nesreće ili nauditi zajednici. Sumnja je često padala na osobe koje su umrle nasilnom smrću, stradale u nesrećama ili se na neki način razlikovale od ostatka zajednice. Takve su pokojnike ponekad pokapali potrbuške, opterećivali kamenjem, vezivali ili fizički osakaćivali.
Ovo nije prvi takav nalaz na ovom lokalitetu. Još 2024. godine otkriven je masivni drveni sarkofag iz ranog 13. stoljeća u kojem je pronađen ljudski kostur bez vlastite lubanje. Na mjestu glave nalazili su se ostaci životinjske, najvjerojatnije konjske lubanje i čeljusti. Arheolozi su i tada pretpostavili da je riječ o posebnom obredu za "zadržavanje" pokojnika u grobu. Pregledom je utvrđeno da je u sarkofagu bila sahranjena žena stara između 35 i 45 godina.
Ovaj grob bio je posebno neobičan jer je pokojnica ležala u skupocjenom sarkofagu, što ukazuje na osobu visokog statusa, dok istodobno način ophođenja s njenim kostima pokazuje da ju se zajednica jako bojala.
Groblje se nalazi uz ostatke ranogotičke crkve unutar nekadašnje utvrde Stari grad Pakrac. Prema informacijama Grada Pakraca, crkva je podignuta u francuskom ranogotičkom stilu, a lokalitet se dovodi u vezu s dolaskom križara iz Francuske. Arheolozi su pronašli dijelove koji pakračku crkvu povezuju sa sličnim viteškim crkvama, poput utvrđene crkve u Gori kod Petrinje. Istraživanja također ukazuju na prisustvo viteških redova, među kojima se spominju templari i hospitalci, odnosno ivanovci.
Na tom mjestu dosad je pronađeno 145 grobova s ostacima oko 170 ljudi, iako je istražen samo manji dio nekadašnje utvrde. Najstariji ukopi vezani su uz redovnike i ratnike, a kasnije su se uz njih počeli pokapati žene, djeca, bolesnici i ostali mještani. Cijeli se kompleks prostire ispod samog središta današnjeg Pakraca, a u njemu se nalazila jedna od značajnijih srednjovjekovnih utvrda zapadne Slavonije. Arheološka istraživanja Starog grada traju od 2017. godine, a svaka nova sezona donosi nove spoznaje o životu srednjovjekovnih ljudi tog kraja.
