Austrija zabranila marame djevojčicama do 14 godina
Nova školska godina u Austriji počinje uz zabranu nošenja marama za djevojčice mlađe od 14 godina. Zakon su podržale vladajuće stranke, no otpor se očekuje i u školama i na ulicama.
Nova školska godina u Austriji počinje uz zabranu nošenja marama za djevojčice mlađe od 14 godina. Zakon su podržale vladajuće stranke, no otpor se očekuje i u školama i na ulicama.
Austrija uvodi zabranu pokrivanja glave za djevojčice mlađe od 14 godina prije početka nove školske godine, a primjena ovog propisa mogla bi izazvati nove tenzije u obrazovnim ustanovama. Podršku zakonu dale su vladajuće stranke ÖVP, SPÖ i NEOS te oporbeni FPÖ, dok su protiv njega muslimanske udruge, neke vjerske zajednice i civilne organizacije.
Zabrana nije prvi pokušaj Austrije da ograniči nošenje islamskih marama u školama. Sličan propis iz 2019. godine, donesen pod vladom ÖVP-a i FPÖ-a, poništio je Ustavni sud jer je smatrao da krši načelo vjerske neutralnosti države.
I sadašnja zabrana već je predmet pravnih sporova. Ustavni sud je u srpnju 2026. odbio zahtjeve za reviziju jer zakon tada još nije bio stupio na snagu. Zbog toga sud nije mogao procijeniti njegovu ustavnost. Nakon početka nastave i eventualnih prvih kazni, mogla bi se ponovno otvoriti mogućnost za podnošenje ustavne tužbe.
Poseban pritisak očekuje se na nastavnike. Sindikat prosvjetara ističe da će učitelji biti prvi koji će se suočiti s posljedicama i morati reagirati kada učenica prekrši zabranu.
Ministarstvo obrazovanja, kojim upravlja ministar Christoph Wiederkehr iz NEOS-a, tvrdi da se pripreme za provedbu zakona provode već nekoliko mjeseci. Ako učitelj primijeti učeniku s maramom, dužan ju je upozoriti na zabranu i zatražiti da je ukloni. U slučaju odbijanja, slučaj se prosljeđuje ravnateljstvu.
Učitelji koji ne poštuju propisanu proceduru mogli bi snositi posljedice zbog kršenja službenih dužnosti.
Nakon prijave ravnateljstvo treba razgovarati s učenicom i njezinim roditeljima. Ministarstvo naglašava važnost smirenog i činjeničnog razgovora s ciljem smirivanja situacije. Roditeljima bi se trebali uručiti informativni materijali o zakonu, a prema austrijskim medijima, ti materijali se prevode na arapski, turski i farsi.
Ako se kršenje zabrane nastavi, u proces se uključuje nadležna obrazovna uprava. Nakon petog prekršaja, slučaj se mora prijaviti, a predviđene su novčane kazne u rasponu od 150 do 800 eura.
Austrijske vlasti pritom strahuju i od organiziranog otpora. Prema austrijskom mediju Heute, neki islamistički influenceri već mjesecima pozivaju na otpor zabrani putem društvenih mreža, a slični pozivi su se javljali i ranije.
Stoga bi početak školske godine mogao biti prvi veliki izazov za primjenu novog zakona. Osim reakcija učenica i roditelja, vlasti moraju računati i na moguće nove pravne postupke koji bi mogli ponovno otvoriti pitanje ustavnosti zabrane.