Belgija se bori s najvećim šumskim požarom u povijesti
Kiša je donijela olakšanje vatrogascima, no vatra i dalje tinja u tresetištima prirodnog rezervata Hautes Fagnes, a opožareno je već 3000 hektara.
Kiša je donijela olakšanje vatrogascima, no vatra i dalje tinja u tresetištima prirodnog rezervata Hautes Fagnes, a opožareno je već 3000 hektara.
Najveći šumski požar ikada zabilježen u Belgiji i dalje nije pod kontrolom, iako je kiša koja je u utorak, 18. kolovoza 2026., pala nad istočnim dijelom zemlje donijela prijeko potrebno olakšanje. Oko 500 vatrogasaca iz cijele Belgije, susjedne Njemačke i Luksemburga, uz potporu poljoprivrednika, vojnika i zrakoplova iz zemalja EU-a, bori se s vatrenom stihijom u prirodnom rezervatu Hautes Fagnes, najvećem belgijskom rezervatu na istoku zemlje, koji gori od petka.
Požar je buknuo nakon toplinskog vala tijekom kojega su termometri u dijelovima Belgije dosezali i 37 Celzijevih stupnjeva, što je za tu zemlju neuobičajeno. Vatrena stihija prijetila je dosegnuti i njemačku granicu, a evakuiranim stanovnicima još nije dopušten povratak kućama. Dosad je izgorjelo 3000 hektara, čime je ovaj požar daleko nadmašio prethodni rekord iz 2011. godine, kada je izgorjelo blizu 1400 hektara zemljišta.
"Ovo je najveća ekološka katastrofa kada su posrijedi šumski požari u Belgiji", rekao je Nicolas Yernaux, glasnogovornik uprave regije Valonija, za Reuters. "Ne možemo reći da je požar obuzdan, jer se vatra stalno nanovo rasplamsava", dodao je.
Poseban izazov predstavlja činjenica da je vatra prodrla u tresetišta prirodnog rezervata, duboka nekoliko metara. Tresetni požari mogu tinjati pod zemljom, bez vidljivog plamena, dulje vrijeme, što znači da bi mogli proći mjeseci dok se požar u potpunosti ne ugasi i stavi pod kontrolu.
Ovog ljeta šumski su požari harali gotovo cijelom Europom. Ove godine, požari su odnijeli živote više od 20 osoba u rasponu od Francuske i Španjolske do Grčke, natjerali stotine tisuća ljudi da napuste svoje domove, a prema informacijama iz Europskog sustava za praćenje šumskih požara, uništili su 576.000 hektara diljem Europe, što je dvostruko veća površina od Luksemburga. Klimatske promjene uzrokovale su niz toplinskih valova koji su pogoršali sušu i doveli do isušivanja biljnog pokrova.
