Biškić upozorio na ekološke crne točke
Splitski gradski vijećnik Možemo! Marinko Biškić prozvao je Vladu zbog sporog rješavanja ekoloških problema u Dalmaciji, od azbesta u Vranjicu do ilegalnih odlagališta otpada.
Splitski gradski vijećnik Možemo! Marinko Biškić prozvao je Vladu zbog sporog rješavanja ekoloških problema u Dalmaciji, od azbesta u Vranjicu do ilegalnih odlagališta otpada.
Splitski gradski vijećnik Možemo! Marinko Biškić upozorio je na niz ekoloških crnih točaka u Splitsko-dalmatinskoj županiji, poručivši da se problemi godinama gomilaju dok sustav sporo reagira. Povod je aktualna afera s nezakonito odloženim otpadom u Gospiću, gdje je otkriveno oko 37 tisuća tona zakopanog otpada, a Biškić tvrdi da to nije izdvojeni incident.
Kao jedan od najozbiljnijih primjera dugotrajnog nerješavanja problema Biškić je naveo područje nekadašnjeg Salonita u Vranjicu. Problem azbesta ondje je poznat još od 2008. godine, a konačna sanacija još nije provedena. Naglasio je posebno kakve je posljedice izloženost azbestu imala na mještane.
Također je komentirao jučerašnju izjavu premijera Andreja Plenkovića o tome kako će se riješiti problem u Salonitu. Plan za sanaciju Kosice iznesen je prije otprilike mjesec dana, a Biškić vjeruje da ni s tim planom cijela priča nije gotova.
Od prvih naznaka o onečišćenju pa do ovog 'rješenja' prošlo je gotovo 20 godina, a ni ono što je trenutno ponuđeno nije konačno ni potpuno. Biškić je rekao da se nada kako će u Gospiću proces ići brže.
Kada je govorio o Salonitu, spomenuo je i Mravinačku kavu, gdje je dio azbestnog otpada završio, te je istaknuo da je ta lokacija blizu izvora Jadra.
Azbest nije jedini ekološki problem splitskog područja, upozorava Biškić. Podsjetio je na slučaj troske u Sjevernoj luci i na vrijeme kada su mjerni instrumenti na sjeveru Splita bilježili visoke razine zagađenja zraka, sve dok se izvor nije pronašao i materijal prekrio.
Osvrnuo se i na namjere tvrtke Cemex da na području Svetog Kaje skladišti do dva milijuna tona troske. Kritizirao je način na koji se postupalo jer nije tražena cjelovita procjena utjecaja na okoliš. Tvrtka je kasnije odustala od takvog načina skladištenja, a Biškić misli da je na to utjecao pritisak javnosti.
Na popisu problematičnih mjesta bio je i Dugi Rat, gdje se već dugi niz godina nalazi oko 260 tisuća tona troske. Proces rješavanja tog problema još uvijek traje, a Biškić upozorava da nakon dugog čekanja tek predstoje dodatne faze vezane uz dokumentaciju i dozvole.
Kao poseban problem istaknuo je ilegalna odlagališta građevinskog i drugog otpada na području Solina, Kaštel Sućurca, Sitnog Gornjeg i okolice Omiša. Tvrdi da je riječ o desecima tisuća kubičnih metara otpada koji je odložen i na krškom, propusnom terenu, pa postoji moguća opasnost za tlo i podzemne vode.
Za neke od tih lokacija već postoje nalozi Državnog inspektorata koji traže uklanjanje otpada, ali sanacija još nije obavljena. Biškić je također napomenuo da je predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša Dušica Radojčić u ožujku 2026. podnijela kaznenu prijavu zbog ilegalnih odlagališta. Od nadležnih sada traži podatke o tome što se dogodilo s tim prijavama i u kojoj su fazi postupci.
Odgovor na to pitanje će pokazati želi li država zaista kazniti one koji sustavno čine ekocid bez ikakvih posljedica ili je to samo još jedna tema koju će netko pokušati označiti 'histerijom oporbe', rekao je Biškić.
Prema Biškićevim riječima, zajednički problem svih navedenih slučajeva jest sporost sustava. Građani prijavljuju odlagališta, inspekcije dolaze na teren i izdaju rješenja, ali od trenutka kada se problem utvrdi do njegovog stvarnog uklanjanja može proći više godina. Zato odbacuje ideju da se krivnja prebaci samo na gradove i općine, jer lokalne vlasti često nemaju ni novca ni mogućnosti za sanaciju velikih odlagališta.
Možemo! je pred Vladu postavio tri politička zahtjeva: hitnu sanaciju Gospića i drugih odlagališta za koja već postoje nalazi i službena rješenja, sazivanje izvanredne sjednice Hrvatskog sabora o funkcioniranju sustava nadzora i gospodarenja otpadom te raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora.
Biškić također smatra da Hrvatska mora pojačati nadzor nad otpadom koji ulazi u zemlju, pooštriti uvjete za tvrtke koje ga preuzimaju i izgraditi vlastitu infrastrukturu za upravljanje otpadom.
Hrvatskoj treba sustav koji prati svaku pošiljku otpada koja uđe u zemlju, koji čini strožim uvjete za dobivanje dozvola tvrtkama koje preuzimaju otpad i koji konačno gradi javne kapacitete za gospodarenje otpadom, u javnom vlasništvu i pod javnom kontrolom, zaključio je Biškić.
Pozvao je građane da nastave prijavljivati sumnjiva i ilegalna odlagališta te da, ako ne bude reakcije, ponovno kontaktiraju inspekciju, Ministarstvo, medije, udruge i druge institucije.
