Čazma smanjila otpad za 38 posto: Računi niži za 1.700 korisnika
Novi sustav gospodarenja otpadom u prvom mjesecu donio impresivne rezultate, a direktor Komunalija Marijan Galović otkriva planove za kompostanu i digitalizaciju.
Novi sustav gospodarenja otpadom u prvom mjesecu donio impresivne rezultate, a direktor Komunalija Marijan Galović otkriva planove za kompostanu i digitalizaciju.
Prvi mjesec novog sustava gospodarenja otpadom u Čazmi donio je rezultate koji su nadmašili sva očekivanja. Količina miješanog komunalnog otpada smanjena je za čak 38 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a većina od otprilike 1.700 korisnika dobit će i niže račune za odvoz smeća.
Prema podacima koje je za Super portal iznio direktor Komunalija Čazma Marijan Galović, u srpnju 2025. godine u Garešnicu je odvezeno 150 tona otpada. Ove godine, u prvom mjesecu primjene novog modela, ta je brojka pala na 93 tone. "Koliko pamtimo, Čazma dugo nije imala manje od 100 tona otpada u jednom mjesecu", naglasio je Galović, dodajući da je u odnosu na lipanj, kada je sustav uveden, zabilježeno dodatnih dvadesetak posto manje otpada.
Građani sada plaćaju odvoz miješanog komunalnog otpada prema broju pražnjenja spremnika, a uvedeno je i odvojeno prikupljanje plastike, papira te biootpada. Iako je sustav ubrzao proces odvajanja, još uvijek ima izazova na terenu. "Naši radnici prisiljeni su ostavljati pojedine vreće za plastiku koje nisu pravilno razvrstane", pojasnio je Galović. Djelatnici sadržaj vreća kontroliraju već na terenu i, ako otpad nije ispravno odvojen, vreću ostavljaju korisniku na ponovno razvrstavanje.
Što se tiče biootpada, direktor priznaje da je očekivao veće količine, ali to ne smatra lošim znakom jer velik dio građana već kompostira u vlastitim kućanstvima. Problem predstavljaju obične plastične vrećice koje završavaju u kantama za biootpad, posebno u gradu, no prve količine poslane na daljnju obradu pokazale su vrlo dobru kvalitetu prikupljenog materijala.
Građani su primijetili da pojedinci odlažu otpad u kontejnere kod Gradske uprave ili Erste banke, no Galović pojašnjava da javni spremnici zapravo ne postoje. "Spremnik kod Radija koristi Grad Čazma, dok spremnik kod Erste banke dijeli nekoliko poslovnih subjekata", rekao je. Vlasnicima i korisnicima stambenih zgrada preporučuje se dogovor o zaključavanju spremnika lokotom kako bi se spriječilo neovlašteno odlaganje.
Kad je riječ o biootpadu nakon košnje trave ili orezivanja voćaka, manje kante pokazale su se dovoljnima za redovne potrebe. U razdobljima kada ga ima više, građani uz spremnik mogu ostaviti dodatnu vreću ili kutiju. "Sve ćemo pokupiti i isprazniti izravno u kamion, a vreću ili spremnik vratiti korisniku. Nama je biootpad vrijedan materijal i želimo ga prikupiti što više", poručio je Galović.
Novi način prikupljanja promijenio je i organizaciju rada. Kamioni za Garešnicu sada odlaze svaka dva do tri dana, umjesto gotovo svakodnevno, što donosi uštede u gorivu. Dnevne rute su kraće jer građani spremnike iznose rjeđe nego što se predviđalo. "Očekivali smo prosječno dvije predaje mjesečno po kućanstvu, a sada vidimo da je taj prosjek još i manji", istaknuo je direktor.
Prvi obračun pokazuje da će oko 1.200 korisnika imati račun od 12,40 ili 15 eura, a dodatnih 409 korisnika plaćat će 18,08 eura. S druge strane, 262 korisnika imat će tri predaje mjesečno, a 194 korisnika četiri, što znači da će oko 19 posto korisnika plaćati više. Među njima su i poslovni subjekti s opravdanom potrebom za češćim pražnjenjem. "Svatko će kroz varijabilni dio računa plaćati onoliko otpada koliko stvarno proizvede", zaključio je Galović.
Komunalije Čazma ne staju na ovome. Jedan od najvažnijih projekata je izgradnja kompostane, koja ovisi o završetku sanacije postojećeg odlagališta. Galović se nada da će Grad uspješno prijaviti projekt za financiranje. U pripremi je i mobilna aplikacija s kalendarom odvoza i podsjetnicima za građane, a radi se i na digitalizaciji groblja. Uvest će se elektronički sustav pretraživanja grobnih mjesta kako bi građani putem interneta mogli jednostavno pronaći informacije o svakoj parceli.