Česi i Mađari se vraćaju na Jadran, Dubrovnik blago u minusu
Hrvatska turistička zajednica objavila je podatke za srpanj koji otkrivaju značajan oporavak s tržišta Češke i Mađarske, dok Dubrovačko-neretvanska županija bilježi blagi pad noćenja.
Hrvatska turistička zajednica objavila je podatke za srpanj koji otkrivaju značajan oporavak s tržišta Češke i Mađarske, dok Dubrovačko-neretvanska županija bilježi blagi pad noćenja.
Hrvatska turistička zajednica (HTZ) objavila je 4. kolovoza 2026. prve podatke o turističkom prometu za srpanj, koji donose mješovitu sliku. Dok pojedina tradicionalna tržišta bilježe snažan povratak, najjužnija hrvatska županija suočava se s blagim padom u odnosu na rekordnu prošlu godinu.
Prema podacima iz sustava eVisitor, koje je prenio HTZ, najveće pozitivne pomake u srpnju ostvarili su gosti iz Češke i Mađarske. Broj dolazaka čeških turista porastao je za 12%, a noćenja za 7% u usporedbi sa srpnjem 2025. godine. Kumulativno, u prvih sedam mjeseci 2026., s češkog tržišta bilježi se rast od 5% i u dolascima i u noćenjima. Ovaj oporavak posebno je značajan nakon višegodišnjeg pada turističkog prometa iz te zemlje.
Češki gosti najviše noćenja ostvarili su u Istri, Splitsko-dalmatinskoj i Zadarskoj županiji, a najradije su boravili u Umagu, Poreču i Medulinu.
Sličan trend prati i mađarsko tržište. U srpnju je zabilježen rast dolazaka od 8% i noćenja od 7%, dok je na razini prvih sedam mjeseci ostvaren rast od 7% u obje kategorije. Najveći broj mađarskih gostiju u tom je razdoblju boravio na Kvarneru, u Istri te u Zadarskoj županiji.
Pozitivan trend primjetan je i s talijanskog tržišta, koje je prethodnih godina stagniralo. U prvih sedam mjeseci 2026. zabilježen je rast dolazaka i noćenja od 2%, dok je u samom srpnju broj dolazaka talijanskih gostiju porastao za 1%. HTZ ističe kako su Talijani tijekom predsezone rado birali Hrvatsku za kraća vikend putovanja, a posebno su ih privlačile destinacije u Istri i na Kvarneru. Očekuje se dodatno jačanje ovog trenda tijekom kolovoza, u vrijeme tradicionalnog Ferragosta.
Dok nacionalni podaci pokazuju oporavak pojedinih tržišta, situacija u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nešto je drugačija. Prema podacima sustava eVisitor, tijekom srpnja 2026. na tom je području ostvareno 423.755 dolazaka i 2.003.701 noćenje. To predstavlja pad od 0,5% u dolascima i 2% u noćenjima u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Najveći broj noćenja u srpnju u toj županiji ostvarili su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva (255.704), Poljske (184.073), Slovenije (163.729), Bosne i Hercegovine (155.334) i Hrvatske (143.281).
Gledajući vrstu smještaja, dominiraju objekti u domaćinstvu s 978.979 noćenja, što čini 49% ukupnog broja. Slijede hoteli s 596.099 noćenja, odnosno udjelom od 30%.
Od početka godine do kraja srpnja, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ostvareno je ukupno 1.241.164 dolazaka i 4.816.631 noćenje. U usporedbi s istim razdobljem 2025. godine, broj noćenja manji je za 1%, dok je broj dolazaka ostao na približno istoj razini.
Najviše noćenja u prvih sedam mjeseci ostvarili su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva (773.050), Sjedinjenih Američkih Država (446.351), Poljske (373.032), Hrvatske (342.041) i Bosne i Hercegovine (303.449).
Prema posljednjim informacijama, na području Dubrovačko-neretvanske županije trenutno boravi oko 71.000 gostiju.