Prometni redari u Hrvatskoj sve više koriste kamere za nadzor nepropisnog zaustavljanja, a kazna može stići i bez susreta s redarom. Evo što trebate znati o njihovim ovlastima i iznosima kazni.
Većina vozača upoznata je s kaznama prometne policije, koje za prekršaje poput prebrze vožnje, prolaska kroz crveno ili korištenja mobitela mogu doseći i do 2650 eura, uz mogućnost zatvorske kazne do 60 dana. No, sve važniju ulogu u reguliranju prometa, posebice u mirovanju, imaju prometna redarstva čije su ovlasti uže, ali vrlo konkretne kada je riječ o parkiranju i zaustavljanju.
Prometni redari nisu gradska verzija prometne policije. Oni ne mjere brzinu, ne provode alkotestiranje i ne kontroliraju dokumente. Njihov primarni fokus je nadzor nepropisno zaustavljenih i parkiranih vozila te izdavanje naloga za njihovo premještanje.
Kazne koje izriču prometni redari najčešće se kreću od 30 do 60 eura. Primjerice, parkiranje ili zaustavljanje na nogostupu, pješačkom prijelazu ili autobusnom stajalištu kažnjava se s 30 eura. Ignoriranje znaka zabrane zaustavljanja ili parkiranja donosi kaznu od 60 eura, dok zauzimanje mjesta za osobe s invaliditetom stoji 90 eura.
Zakon jasno razlikuje zaustavljanje, koje traje do tri minute, od parkiranja koje traje dulje. Međutim, na mjestima gdje je oboje zabranjeno, duljina zadržavanja nije presudna. Dovoljno je stati na samo nekoliko desetaka sekundi da biste počinili prekršaj. Uključena sva četiri pokazivača smjera neće vas zaštititi od kazne.
Praksa nadzora razlikuje se od grada do grada, iako su zakonske ovlasti i osnovne kazne jednake u cijeloj Hrvatskoj. U Zagrebu prometni i komunalni redari rade u tri smjene, sedam dana u tjednu. Rijeka u središtu grada koristi automatski videosustav, posebno na autobusnim stajalištima. Osijek je kamere postavio na kritičnim mjestima poput autobusnih ugibališta i tramvajskih tračnica.
Kako prenosi Autostart, ključno je razumjeti da kamera ne procjenjuje je li netko smetao ili je stao nakratko zbog navigacije. Ona bilježi vozilo na mjestu na kojem ono ne smije biti, što je dovoljno za pokretanje postupka. Obavijest o kazni potom stiže vlasniku vozila na kućnu adresu, bez ikakvog susreta s redarom.
Iako se kazna prepolovi na 15 eura ako se plati u roku od tri dana, neplaćanje može dovesti do ozbiljnijih posljedica. Vlasnik vozila može biti pozvan da u roku od 15 dana dostavi podatak o osobi koja je upravljala automobilom. Ignoriranje tog zahtjeva predstavlja zaseban prekršaj za koji je predviđena kazna od 660 do 1990 eura.
Stoga, iako kratko zaustavljanje radi telefona ili navigacije na autobusnom stajalištu može djelovati bezazleno, ono je sasvim dovoljno da rezultira uplatnicom prometnog redarstva. Jedini siguran način da se to izbjegne jest zaustavljanje isključivo na dopuštenim mjestima.
