Spomen-ploča u uvali Slana na Pagu uništena po četvrti put
SNV, Koordinacija židovskih općina i Documenta traže istragu i osudu vandalizma, a spomen-ploča je uništena početkom kolovoza, svega mjesec i pol nakon postavljanja.
SNV, Koordinacija židovskih općina i Documenta traže istragu i osudu vandalizma, a spomen-ploča je uništena početkom kolovoza, svega mjesec i pol nakon postavljanja.
Spomen-ploča podignuta u čast žrtvama ustaških logora u uvali Slana i Metajni na otoku Pagu uništena je po četvrti put od 1991. godine. Posljednje postavljanje ploče bilo je 24. lipnja 2026. godine, a njezino uništenje dogodilo se početkom kolovoza, priopćilo je Srpsko narodno vijeće (SNV) 13. kolovoza 2026.
Obnovu ploče ove godine organizirale su tri institucije: SNV, Koordinacija židovskih općina i Documenta, centar za suočavanje s prošlošću, uz podršku gradonačelnika Novalje Ivana Dabe. Fotografiju uništene ploče, koju je snimio Jernej Božić, SNV je objavio u svom priopćenju 6. kolovoza.
Boris Milošević, Ognjen Kraus i Vesna Teršelič, predstavnici organizacija koje su postavile ploču, uputili su zajednički apel nadležnim tijelima.
"Od institucija Republike Hrvatske, prije svega od MUP-a i Ravnateljstva policije tražimo učinkovitu istragu. Od Ministarstva kulture i medija oglašavanje u vezi uništavanja ploče na području zaštićenog kulturnog dobra, a od predstavnika lokalnih i nacionalnih vlasti osudu vandalizma i postavljanje nove ploče u nazočnosti predstavnika Vlade RH", poručili su Milošević, Kraus i Teršelič.
Prilikom otkrivanja ploče u lipnju, gradonačelnik Dabo je izjavio:
"Neka Slana i danas upozorava na dehumanizaciju drugoga, onoga tko je drugačiji, a kako se više nikada ne bi ponovila ovakva nedjela. I neka sve žrtve počivaju u miru, a rodbina i daljnji srodnici neka prime isprike s moje strane."
Prva ploča u uvali Slana postavljena je 1975. godine od strane Udruženja boraca otoka Raba, ali je uništena 1991. godine. SNV je obnovljenu ploču postavljao 2010. i 2013. godine, no u oba navrata uništena je samo nekoliko dana nakon postavljanja.
Logor Slana, prema podacima SNV-a, nalazio se na oko pet hektara, pet kilometara od Metajne, na kamenitoj površini bez vode i vegetacije. Prvi zatočenici bili su Židovi uhićeni u Zagrebu, a u Slanu su dovedeni 24. lipnja 1941. godine. Od 10. srpnja 1941. godine broj Srba u logoru značajno se povećao. Logor je prestao s radom nakon talijanske fašističke reokupacije otoka u kolovozu 1941. godine.
Prema podacima Indexa, prvi internirci logora na Pagu bili su Židovi uhićeni u Zagrebu 20. lipnja 1941. godine, dok N1 navodi 24. lipnja 1941. kao datum njihova dovođenja u Slanu. Riječ je o različitim aspektima istog događaja: uhićenje u Zagrebu i transport do logora.
Prvu skupinu zatočenika činilo je tridesetak zagrebačkih Židova, a nakon njih u logor su dovođeni i Srbi te manji broj Hrvata. Srbi i Hrvati bili su smješteni u sjevernom dijelu logora, dok su u južnom dijelu bili zatočeni Židovi. Logor je prestao djelovati nakon što je Italija sredinom kolovoza 1941. preuzela područje Velebita i Paga na temelju Rimskih sporazuma s Nezavisnom Državom Hrvatskom (NDH), a posljednje zatočenike ubila ili prebacila u druga zatočenička mjesta NDH.
