Masovni ulazak migranata u španjolsku enklavu otvara pitanje sigurnosti vanjskih granica EU-a. Španjolska postavlja plutajuću barijeru, a dio migranata ostaje i može zatražiti međunarodnu zaštitu.
Dok španjolske vlasti u subotu postavljaju plutajuću barijeru dugu 500 metara na pomorskoj granici enklave Ceuta s Marokom, analiza portala Teleskop.hr upozorava da europski i hrvatski političari prešućuju ključnu činjenicu: ulazak u Ceutu i Melillu migrantima može otvoriti put prema schengenskom prostoru, a time i prema Hrvatskoj.
Prema podacima koje prenosi Japan Times, od četvrtka je u Ceutu kopnom i morem ušlo oko 50.000 ljudi, u valu bez presedana na jednoj od rijetkih kopnenih granica Europske unije s Afrikom. Najmanje 67 osoba je poginulo. Španjolska je objavila da se više od 48.000 ljudi vratilo u Maroko unutar 48 sati, a da su prelasci preko noći na subotu prestali.
Iako Ceuta i Melilla formalno nisu dio schengenskog prostora, Teleskop.hr naglašava da to nije cijela priča. Španjolski Vrhovni sud utvrdio je 2020. i 2021. da tražiteljima azila čiji je zahtjev primljen u postupak nije dopušteno ograničiti kretanje ostatkom španjolskog teritorija samo zato što borave u enklavi. Od kraja 2021. dio tražitelja azila organizirano se prebacuje na kopno.
Prednost pri transferima često imaju ranjive osobe, kategorija koja uključuje maloljetnike, trudnice, osobe s invaliditetom i žrtve nasilja. "To ne znači da će svaki migrant automatski stići na europsko kopno. Međutim, znači da se pokušaj dijelu ljudi ipak može isplatiti", piše Teleskop.hr.
Razmjere problema potvrđuju i povijesni podaci. U deset godina prije aktualne krize kroz Ceutu je ilegalno ušlo oko 20.000 ljudi, a kroz Melillu gotovo 25.000, što je ukupno približno 45.000 evidentiranih ulazaka. Dolaskom na kopneni dio Španjolske migrant ulazi u schengenski prostor, gdje su mogućnosti daljnjeg kretanja znatno veće.
Hrvatska nema redovite granične kontrole prema Sloveniji i Mađarskoj, pa se migracijski pritisak nastao na jednom kraju Europe može preliti prema drugim članicama. U aktualnom valu u Ceuti je ostalo nekoliko tisuća ljudi, a prihvatni centar je pun te dio pristiglih odbija povratak u Maroko.
Španjolski pisac Manuel Vilas za La Repubblicu je izjavio: "A Ceuta esseri umani usati come arma politica. Penso a tutte le vittime" ("U Ceuti su ljudska bića korištena kao političko oružje. Mislim na sve žrtve"). Dodao je i da "kriza propituje savjest Europe" te da je "migracijska politika propala".
Španjolska oporba oštro je kritizirala vladu. Političar Feijóo, kako prenosi La Repubblica, govori o "Occupazione premeditata di suolo europeo", odnosno namjernoj okupaciji europskog tla, dok španjolska desnica optužuje Madrid da je "dopustio invaziju".
Kriza je izazvala i šire europske reakcije. Al Jazeera English izvještava da su neke zemlje EU-a najavile kontrole na granicama sa Španjolskom, a Italija je suspendirala schengenska pravila koja omogućuju putovanje bez graničnih kontrola. Američki predsjednik Donald Trump također se uključio, pokušavajući povezati kratkotrajni migrantski val u Ceuti s izborima za američki Kongres u studenome.
Na pitanje zašto je do priljeva došlo baš sada i što to znači za španjolsku politiku prema migrantima, u emisiji Inside Story Al Jazeere raspravljali su Anna Terron Cusi, bivša španjolska državna tajnica za imigraciju i emigraciju, Daniel Gros, direktor Instituta za europsko kreiranje politike na Sveučilištu Bocconi, i Deborah Fleischaker, bivša vršiteljica dužnosti načelnice stožera u američkoj Imigracijskoj i carinskoj službi (ICE).
Kako zaključuje Teleskop.hr, ako dio migranata koji su ostali u Ceuti kroz sustav azila bude prebačen na kopno, budućim migrantima šalje se jasna poruka da se masovni proboj granice barem nekima može isplatiti. "Prešućivanjem te činjenice javnosti se ne daje cjelovita slika, nego politički ublažena verzija problema koji uopće nije bezazlen."
