Kava bi mogla poskupjeti 332 posto
Znanstvena služba Europske komisije upozorava na drastičan rast cijena uvoza, a proizvođači izvan EU već najavljuju trgovačke sporove.
Znanstvena služba Europske komisije upozorava na drastičan rast cijena uvoza, a proizvođači izvan EU već najavljuju trgovačke sporove.
Kava bi u najgorem scenariju mogla poskupjeti za čak 332 posto, a agrumi za 82 posto. Pokazuju to projekcije Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), znanstvene službe Europske komisije, objavljene u sklopu plana o znatno strožoj regulaciji maksimalnih dopuštenih količina pesticida u uvoznim poljoprivrednim proizvodima.
Europska unija, naime, namjerava ograničiti ostatke pojedinih pesticida, onih koji su u EU već zabranjeni zbog zdravstvenih i ekoloških razloga, gotovo na tehničku nulu. Analiza JRC-a upozorava da bi najveće prilagodbe bile potrebne upravo kod uvoza, gdje bi cijene mogle naglo skočiti ako se proizvođači izvan Unije ne usklade s novim pravilima.
Procjene govore da bi ukupni uvoz poljoprivrednih proizvoda u EU mogao pasti za otprilike 41 posto. To bi se izravno odrazilo na stočare kroz veće troškove stočne hrane. Čak i u umjerenijim scenarijima, gdje bi se proizvođači iz trećih zemalja djelomično prilagodili, smanjenje uvoza i veće cijene za potrošače neizbježni su.
Plan je dio šireg paketa kojim Bruxelles nastoji pojednostaviti pravila o sigurnosti hrane i hrane za životinje. U istraživanju je utvrđeno da 18 aktivnih sastojaka potencijalno može biti ograničeno, što bi se moglo odraziti na više od 235 poljoprivrednih artikala koji potječu iz 86 država.
Europski poljoprivrednici mjere pozdravljaju. Smatraju da one osiguravaju ravnopravnije uvjete na tržištu i štite ih od lošije konkurencije.
Poljoprivrednici izvan Unije upozoravaju, međutim, na suprotan efekt. Tvrde da su takve mjere zapravo trgovinske barijere, jer ne uzimaju u obzir različite klimatske uvjete, štetnike i specifičnosti uzgoja u tropskim i drugim regijama.
Organizacija koja okuplja marokanske uzgajivače bobičastog voća ističe da bi to moglo dovesti u pitanje otprilike 250.000 radnih pozicija u njihovoj grani. Slične bojazni i kritike iznose i proizvođači voća iz Južne Afrike, oni koji uzgajaju žitarice u Kanadi, te oni koji proizvode dinje u Hondurasu, kao i uzgajivači badema iz Kalifornije.
Europska komisija, s druge strane, ističe da je njen glavni cilj zaštita zdravlja potrošača i sprječavanje ponovnog ulaska opasnih tvari na tržište Unije.
Potez već nagovještava potencijalni međunarodni trgovački sukob. Australija, Kanada, Paragvaj i SAD već su osporile najavljenu mjeru pred Svjetskom trgovačkom organizacijom (WTO), tvrdeći da postojeći međunarodni standardi već jamče primjerenu sigurnost za kupce, bez potrebe za ometanjem globalne razmjene dobara.
Unutar same EU postoji snažna podrška takozvanim zrcalnim klauzulama, a Francuska je jedan od najglasnijih zagovornika. Ta je zemlja već u prvom dijelu godine donijela odluke o zabrani uvoza nekih vrsta krumpira i avokada koji sadrže tragove spornih materija.
Europska komisija će konačne odluke o zabranama pojedinih supstanci donositi od slučaja do slučaja, uz detaljne procjene ekonomskog utjecaja. Ukoliko se propisi u potpunosti provedu, proizvodi poput jutarnje kave, voća i avokada mogli bi postati osjetno skuplji za svakodnevnu potrošnju.
