HR EN DE
NEWS SPORT BIZNIS SCENA LIFESTYLE TECH

CIA osnovala tajnu radnu grupu za Kubu

Nova jedinica ima zadatak stvoriti razdor u kubanskoj eliti i izvršiti pritisak na vlasti u Havani, a Havana poručuje da ih to ne iznenađuje.

Foto: Telegram
Ukratko
  • CIA je prema pisanju The New York Timesa osnovala tajnu operativnu grupu za Kubu s ciljem destabilizacije političke elite.
  • Nova jedinica fokusira se na kibernetičke operacije, prikupljanje obavještajnih podataka i informacijske kampanje, bez ovlaštenja za smrtonosne akcije.
  • SAD je Kubu stavio na najviši obavještajni prioritet, uz Kinu, Iran i Rusiju, te preusmjerio dodatne resurse NSA i NGA prema otoku.
  • Kubanski zamjenik ministra vanjskih poslova izjavio je da Havana nije iznenađena i optužio SAD za desetljeća subverzije i špijunaže.

Američka Središnja obavještajna agencija (CIA) tiho je osnovala specijalnu operativnu grupu usmjerenu na Kubu, čiji je cilj pojačati prikriveni pritisak na Havanu i potaknuti podjele unutar političkog establišmenta, piše The New York Times pozivajući se na vlastite izvore. Nova jedinica već je počela regrutirati kadar za različite vrste tajnih aktivnosti, uključujući kibernetičke operacije i operacije utjecaja.

Zadatak grupe je izazvati raskol unutar kubanske političke elite i izvršiti pritisak na vlasti kako bi se provele ozbiljne političke promjene. Američki dužnosnici vjeruju da bi se tako moglo postići smjenjivanje "antiameričkih tvrdolinijaša" i njihova zamjena pragmatičnijim rukovodstvom spremnim na suradnju s Washingtonom.

Usporedba s invazijom u Zaljevu svinja

The New York Times podsjeća da je CIA sličnu grupu formirala i 1960. godine radi pripreme invazije u Zaljevu svinja, koja je završila neuspjehom. Za razliku od tadašnje operacije, mandat nove radne grupe je znatno uži i za sada nema ovlaštenje za izvođenje smrtonosnih operacija. Ipak, predsjednička ovlaštenja na kojima se temelji njezin rad ostavljaju mogućnost brzih izmjena mandata.

U sastavu nove jedinice nalaze se operativci CIA-e, obavještajni analitičari te stručnjaci za kibernetičke operacije i prikrivene operacije utjecaja. Strategija se fokusira na obavještajne, financijske i informacijske aktivnosti, bez organiziranja posredničkih oružanih snaga.

Kuba podignuta na razinu prioriteta poput Kine i Rusije

Formiranje radne grupe prati i širi obavještajni val usmjeren prema otoku. Administracija predsjednika Donalda Trumpa nedavno je Kubu svrstala među prioritete prvog reda u okviru američkog Nacionalnog okvira obavještajnih prioriteta, na istu razinu s Kinom, Iranom i Rusijom. Zbog toga su Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) i Nacionalna geoprostorna obavještajna agencija (NGA) preusmjerile dodatne satelitske i druge obavještajne kapacitete prema Kubi.

Prikupljeni podaci trebali bi poslužiti za izradu novih procjena o kubanskim vojnim sposobnostima i ažuriranje potencijalnih američkih vojnih planova. CIA također namjerava koristiti informacije o financijskim mrežama kubanske elite te provoditi informacijske kampanje za oblikovanje javnog mnijenja, po uzoru na ranije operacije protiv Rusije.

Posjet direktora CIA-e Havani i propali pregovori

Eskalacija dolazi nakon propasti ranijih pokušaja obavještajne suradnje pokrenutih 2015. godine. Direktor CIA-e John Ratcliffe (u nekim izvorima Džon Retklif) boravio je u svibnju 2026. u Havani, gdje se sastao s kubanskim dužnosnikom Raúlom G. Rodríguezom Castrom. Tom prilikom prenio je ultimatum da vrijeme za strukturne promjene ističe, implicirajući da bi se Kuba mogla suočiti sa sudbinom sličnom Venezueli.

Nakon brze smjene vlasti u Venezueli i odlaska predsjednika Nicolása Madura, neki su američki dužnosnici očekivali da bi sličan razvoj događaja mogao uslijediti i na Kubi. Američki naftni embargo i dalje ozbiljno opterećuje kubansku ekonomiju, iako su prethodni sukobi Washingtona s Iranom privremeno usporili usmjeravanje resursa prema operacijama protiv Havane.

Djelovanje američkih obavještajaca na Kubi i dalje je otežano. CIA je zatvorila svoju stanicu u Havani tijekom prvog Trumpovog mandata zbog slučajeva poznatih kao "havanski sindrom", a veleposlanstvo je ponovno uspostavilo obavještajno prisustvo tek 2024. godine. Unatoč tome, raspoređeni časnici djeluju pod gotovo stalnim nadzorom kubanskih vlasti.

Havana: "Nismo iznenađeni"

CIA je odbila komentirati informacije o formiranju nove operativne grupe. S druge strane, kubanske vlasti poručile su da ih takve namjere Washingtona nisu iznenadile.

"Namjere ovdje nisu iznenađenje, budući da je Kuba dugo bila meta napora CIA-e u špijunaži, subverziji i destabilizaciji, uključujući terorizam," izjavio je Carlos Fernández de Cossío, zamjenik ministra vanjskih poslova Kube. Dodao je i sljedeće: "A ipak State Department ima drskosti nazvati Kubu prijetnjom jer ostvaruje svoje pravo na legitimnu samoobranu."

Česta pitanja
Što je cilj nove CIA-ine radne grupe za Kubu? +
Cilj je izazvati razdor unutar kubanske političke elite i izvršiti pritisak na vlasti u Havani kako bi se provele političke promjene i smijenili 'antiamerički' dužnosnici.
Kako se ova operacija razlikuje od one iz 1960. godine? +
Za razliku od grupe iz 1960. koja je pripremala invaziju u Zaljevu svinja, sadašnja strategija nema ovlaštenje za smrtonosne operacije i fokusira se na obavještajne, financijske i informacijske aktivnosti.
Kako je Kuba reagirala na vijest o osnivanju radne grupe? +
Kubanske vlasti poručile su da ih potez nije iznenadio te su optužile SAD za nastavak dugogodišnje politike subverzivnog djelovanja, špijunaže i destabilizacije.
Zašto je Kuba podignuta na najviši obavještajni prioritet SAD-a? +
Administracija predsjednika Trumpa svrstala je Kubu u 'Prioritet 1', na istu razinu s Kinom, Iranom i Rusijom, što je dovelo do preusmjeravanja dodatnih satelitskih i obavještajnih resursa prema otoku.

Prijavi se

Za komentiranje je potrebna prijava ili registracija.

Komentari (0)
Nema komentara. Budi prvi!
Traži
Popularno
Nedavno pretraživano
helsinški sporazum
liga prvaka
digitalni mediji
Prijava
Pocetna
Prati nas na Googleu
Kategorije