Cijena plina u Europi skočila 39 posto u mjesec dana, srpanj zaključen na 709 dolara
Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku ponovno podižu cijene energenata, a rast se izravno prelijeva i na hrvatski energetski sustav.
Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku ponovno podižu cijene energenata, a rast se izravno prelijeva i na hrvatski energetski sustav.
Europsko tržište plina u srpnju je zabilježilo snažan rast cijena, potaknut obnovljenim napetostima na Bliskom istoku i strahom od mogućih poremećaja u opskrbi. Posljednjeg dana mjeseca terminski ugovori zaključeni su na približno 709 dolara za tisuću kubičnih metara, objavio je Narodno.hr.
Za usporedbu, na kraju lipnja ista količina plina vrijedila je oko 510 dolara, što predstavlja skok od približno 39 posto u samo mjesec dana. Prema podacima burze ICE, prosječna cijena tijekom srpnja iznosila je oko 637 dolara za tisuću kubičnih metara, što je 19 posto više nego u lipnju.
Ovaj nagli rast cijena jasno pokazuje koliko je europsko energetsko tržište i dalje osjetljivo na geopolitičke sukobe. Premda su članice EU nakon izbijanja sukoba u Ukrajini uvelike preusmjerile svoje opskrbne rute i povećale uvoz LNG-a, osjetljivost na globalne poremećaje ostala je prisutna.
Tenzije na Bliskom istoku ne moraju direktno obustaviti plinske isporuke prema Europi kako bi dovele do povećanja cijena. Dovoljna je trgovačka procjena da bi pomorski putovi, energetska proizvodnja ili opskrba velikih azijskih kupaca mogli biti ugroženi. U takvim uvjetima, potražnja za raspoloživim zalihama raste, a tržište odmah uključuje sigurnosni rizik u cijenu.
Hrvatska nije izolirana od ovih kretanja jer se veleprodajne cijene na europskom tržištu izravno prelijevaju na domaći energetski sustav. Iako jedan mjesec povećanja ne mora nužno značiti veliki skok računa, nastavak ovog smjera mogao bi povećati pritisak na troškove grijanja, struje i proizvodnje.
Dodatni problem predstavlja i trenutak u kojem cijene rastu. Tijekom ljeta, zemlje pune svoja skladišta za predstojeću zimu, pa skuplja nabava može kasnije dovesti do viših troškova za opskrbljivače, industriju i potrošače. Prosječna cijena u srpnju bila je 637 dolara, što je 55 posto više od prosjeka iz srpnja prošle godine.
U međuvremenu, naftna i energetska kompanija Shell objavila je 3. kolovoza 2026. prodaju svih svojih projekata obnovljive energije na europskom kopnu francuskoj tvrtki Total Energy, prenosi nizozemski NOS. Riječ je o projektima u Nizozemskoj, Italiji, Španjolskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, koji uključuju solarne elektrane, vjetroparkove na kopnu i postrojenja za skladištenje energije.
Ukupna snaga tih projekata iznosi oko 0,5 gigavata, što čini približno 12 posto Shellovih ukupnih energetskih projekata. Shell navodi da je prodaja dio dugoročne strategije kojom se želi osloboditi kapital za druge investicije. Financijski detalji transakcije nisu objavljeni, a konačna odluka regulatora očekuje se do kraja 2026. godine.