Dabro samostalno gura inicijative o Oluji i slavoluku
Saborski zastupnik DP-a Josip Dabro pokrenuo je nekoliko prijedloga bez znanja stranke, a predsjednik Ivan Penava zasad ne reagira na njegovo samostalno djelovanje.
Saborski zastupnik DP-a Josip Dabro pokrenuo je nekoliko prijedloga bez znanja stranke, a predsjednik Ivan Penava zasad ne reagira na njegovo samostalno djelovanje.
Saborski zastupnik Domovinskog pokreta i bivši ministar u Vladi Andreja Plenkovića, Josip Dabro, uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti iznio je nekoliko inicijativa koje planira uskoro i službeno predstaviti. Među prijedlozima su promjena naglaska obilježavanja 5. kolovoza u "Dan hrvatske pobjede", uvođenje Spomendana Hrvatskog vijeća obrane (HVO) te gradnja Hrvatskog slavoluka pobjede na jednom od ulaza u Zagreb.
Riječ je o još jednom Dabrinom samostalnom političkom potezu, a ne službenoj inicijativi Domovinskog pokreta. Prema pisanju Novog lista, nitko iz stranke nije bio upoznat s njegovim planovima, već su za njih saznali iz priopćenja kao i svi ostali.
Sam Dabro ističe kako je riječ o njegovom osobnom angažmanu. "Ovu sam inicijativu pokrenuo samostalno jer smatram da kao saborski zastupnik imam pravo iznositi svoje političke ideje i prijedloge, osobito kada je riječ o temama od nacionalnog značaja poput dostojanstvenog obilježavanja Oluje", rekao je Dabro za Novi list.
Dodao je i kako će nakon ljetne stanke Sabora prijedloge predstaviti unutar stranke. "Nakon završetka ljetne stanke u radu Hrvatskog sabora, ovaj ću prijedlog predstaviti i unutar Domovinskog pokreta te očekujem kvalitetnu raspravu o njemu", poručio je, naglasivši da je cilj da inicijativa, ako se ocijeni dobrom, postane zajednička.
Dok Dabro samostalno kroji političke inicijative, predsjednik DP-a Ivan Penava i ostatak stranačkog vrha promatraju bez javne reakcije. Penava nije reagirao ni prije tri tjedna kada ga je Dabro u razgovoru za Novi list izravno optužio za ozbiljne manipulacije tijekom izrade teksta Rezolucije o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Iz Domovinskog pokreta tek su kratko poručili da će se u stranačkom vodstvu o Dabrinim prijedlozima razgovarati ako im ih on zaista predstavi u rujnu, čime potvrđuju da o njima nisu imali nikakvih saznanja.
Jedan od Dabrinih prijedloga je da se 8. kolovoz, u spomen na dan kada se 1995. godine predao Kordunski korpus Krajine, proglasi spomendanom HVO-a i tako se "na najvišoj nacionalnoj i državnoj razini obilježi jedinstvo oslobodilačke borbe hrvatskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini".
Osim toga, zalaže se da se strane veleposlanike u Hrvatskoj obveže na nazočnost proslavi u Kninu, umjesto dosadašnje prakse da se "rijetki među njima odazivaju po vlastitoj prosudbi". Dabro je svoje prijedloge opisao kao "osobni znak zahvalnosti hrvatskim povijesnim junacima".
Osim formaliziranja Dabrinih inicijativa, jesen bi mogla donijeti i obnovu prijedloga o zakonskoj zaštiti Domovinskog rata. Sredinom studenoga prošle godine, na poticaj Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, saborski Odbor za ratne veterane organizirao je okrugli stol o mogućnosti da se uvedu zakonske kazne za omalovažavanje Domovinskog rata.
Tu su ideju tada podržali i HDZ-ovi zastupnici Josip Đakić i Ante Deur, kao i predsjednik Kluba DP-a Ivica Kukavica. "Nedostaje zakonski okvir za zaštitu vrijednosti Republike Hrvatske, u čijim je temeljima Domovinski rat", ocijenio je tom prilikom Kukavica. U DP-u sada najavljuju da će od koalicijskih partnera tražiti odgovor o realizaciji te inicijative.
