Dobri dupin jedini stalni kit Jadrana
U hrvatskom dijelu Jadrana povremeno boravi desetak vrsta kitova, no samo je jedan trajni stanovnik. Ministarstvo objavilo pravila ponašanja za nautičare i kupače.
U hrvatskom dijelu Jadrana povremeno boravi desetak vrsta kitova, no samo je jedan trajni stanovnik. Ministarstvo objavilo pravila ponašanja za nautičare i kupače.
Jadransko more dom je velikom broju zaštićenih morskih vrsta, a među najzanimljivijim stanovnicima svakako su kitovi. Iako ih se u teritorijalnim vodama Republike Hrvatske može sresti desetak vrsta, samo je dobri dupin (Tursiops truncatus) onaj koji trajno naseljava cijeli Jadran, podaci su Instituta Plavi svijet.
Prema istom izvoru, u Jadranu trenutno živi oko 10.000 jedinki dobrog dupina. Odrasle jedinke ove vrste u svjetskim morima dosežu dužinu između 1,9 i 4 metra te težinu od 100 do 500 kilograma, no u Jadranu su nešto skromnijih dimenzija, obično narastu do 3 metra i teže oko 200 kilograma.
Osim dobrog dupina, u hrvatskim vodama povremeno se pojavljuju i druge vrste. Prugasti dupin, glavati dupin i Cuvierov kljunasti kit prisutni su isključivo u južnom Jadranu. Ulješure tek povremeno navraćaju, a veliki kitovi sezonski posjećuju južni i srednji Jadran.
Bjelogrli dupin, crni dupin i grbavi kit rijetki su gosti, dok se kratkokljuni obični dupin, nekadašnji stanovnik cijelog Jadrana, danas smatra regionalno izumrlom vrstom jer se opažaju tek pojedinačne jedinke.
Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije objavilo je pravila ponašanja prilikom susreta s morskim sisavcima, s ciljem smanjenja uznemiravanja životinja i sprječavanja neželjenih događaja tijekom ljetne sezone kada su susreti najčešći.
Plovilo se životinjama smije približavati isključivo brzinom manjom od 5 čvorova (9 km/h), prateći paralelno smjer njihova kretanja bez naglih promjena smjera ili brzine. U krugu od 100 metara od životinje smije biti samo jedno plovilo, a u krugu od 200 metara najviše tri. Zadržavanje u blizini ograničeno je na 30 minuta.
Ministarstvo posebno upozorava: "Ako kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta promjenom smjera, bez ubrzavanja." Također, zabranjeno je plivanje i ronjenje sa životinjama, njihovo hranjenje i pokušaji dodirivanja.
Dobri dupini hrane se uglavnom pridnenom ribom i malim lignjama, zbog čega su često u izravnoj konkurenciji s ribarima. Njihova znatiželja dodatno ih ugrožava, zaplitanje u ribolovne alate, posebice mreže stajaćice, najčešći je razlog preranog uginuća pripadnika ove vrste.
Institut Plavi svijet upozorava da onečišćenje mora, prekomjerni izlov ribe i uništavanje staništa dovode do smanjenja brojnosti dobrih dupina i ograničavaju im dostupnost staništa. Ministarstvo stoga apelira na građane da ne bacaju smeće u more i ne ostavljaju otpad na obalama jer ga morske životinje mogu slučajno progutati, što nerijetko završava smrtnim ishodom.
