Sve učestaliji i intenzivniji toplinski valovi koji posljednjih godina pogađaju Europu, uključujući Hrvatsku, više nisu iznimka nego postaju novo ljetno pravilo. Energetski stručnjak Ivica Jakić za N1 je objasnio kako ova promjena iz temelja mijenja način na koji razmišljamo o stanovanju, pri čemu će hlađenje uskoro postati važnije od grijanja.
"Klima-uređaji više neće biti pitanje komfora, nego će postati nužnost. Hlađenje će u idućih 20 do 30 godina biti važnije od grijanja," rekao je Jakić za N1.
Zgrade su građene za zimu, a ne za ovakva ljeta
Jakić ističe da je europski stambeni fond desetljećima projektiran s naglaskom na zadržavanje topline tijekom zime, dok se u Hrvatskoj općenito manje ulagalo u energetsku učinkovitost zgrada. Zapadna Europa, koju dobro poznaje, posljednjih je 40 godina najviše sredstava usmjeravala upravo u očuvanje temperature, odnosno grijanje objekata. "Sada se tehnologija mijenja i sve se više traži zaštita od zagrijavanja, odnosno način da toplina izvana uopće ne prodre u prostor. Sve je veći trend takozvanih pasivnih kuća," pojasnio je.
Ključna razlika u odnosu na prijašnji pristup leži u činjenici da je grijanje prostora lakše od hlađenja. "Pitanje hlađenja zato će postati iznimno važno. Grijati se možete lakše, ali hladiti se puno teže," dodao je Jakić.
Jedna promjena snizila temperaturu za osam stupnjeva
Koliko zaštita od sunca može biti učinkovita, Jakić je demonstrirao na primjeru projekta na kojem je radio. Objekt sa šest velikih staklenih stijena okrenutih prema zapadu bilo je gotovo nemoguće rashladiti kada bi sunce poslijepodne izravno obasjalo staklo. "Prvo smo testirali unutarnje žaluzine i brisoleje, ali smanjenje temperature bilo je malo. Sunce jednostavno nije smjelo direktno prodirati u prostor," ispričao je.
Kao rješenje poslužili su vanjski rotirajući brisoleji. Prije postavljanja tih elemenata, klima uređaj od približno 10 kW bio je prisiljen neprekidno funkcionirati da bi se temperatura smanjila na ugodnih 26 stupnjeva. Nakon postavljanja kvalitetnih vanjskih brisoleja temperatura se odmah smanjila za osam stupnjeva. "Pasivna kuća znači da morate spriječiti ulazak topline izvana. Ne možete se iznutra stalno boriti protiv topline koja je već ušla. Kada sunčeva energija prodre kroz staklo, prostor se zagrijava i to je vrlo teško naknadno smanjiti," objasnio je Jakić.
Bioklimatske pergole, svijetli krovovi i vanjske žaluzine
Među rješenjima koja se sve više primjenjuju u Europi, Jakić izdvaja nekoliko ključnih trendova. "U posljednje vrijeme u Europi se razvijaju takozvane bioklimatske pergole. To su pergole koje se postavljaju uz kuće kako bi ljudi ljeti mogli boraviti vani, a izrađene su od kvalitetnih materijala poput aluminija. Imaju zakretne lamele koje omogućuju regulaciju sjene i protoka zraka," rekao je.
Velik potencijal vidi i u reflektirajućim svijetlim krovovima koji smanjuju zagrijavanje objekata, posebno na gornjim katovima gdje je temperatura uvijek viša. "Svijetli krovovi reflektiraju sunčeve zrake i smanjuju zagrijavanje objekta. Drugi trend su zeleni krovovi, ali tu sam malo oprezan jer oni zahtijevaju veliko navodnjavanje," dodao je. Također ističe prednost vanjskih žaluzina pred roletama jer omogućuju cirkulaciju zraka između vanjske temperature i staklene površine i tako sprječavaju zagrijavanje stakla.
Europa traži nova rješenja, a Hrvatska ne kasni
Jakić, koji već 40 godina živi u Austriji, svjedoči kako se i zemlje koje nikada nisu imale potrebu za klimatizacijom sada suočavaju s novim izazovima. "Ja već 40 godina živim u Austriji i tamo klima-uređaji praktički nisu postojali jer za njima nije bilo potrebe. Problem je što regulativa u Austriji ne dopušta jednostavno postavljanje klima-uređaja na stambene objekte. Ne možete ga samo staviti na prozor ili pročelje," objasnio je. Kao rješenje za velike stambene objekte vidi sustave daljinskog hlađenja, slično kao što danas postoji daljinsko grijanje.
Rastuća potreba za hlađenjem donosi i izazov u opskrbi električnom energijom, posebno tijekom toplih noći kada nema proizvodnje iz solarnih elektrana. "Zato će biti potrebno povećavati kapacitete baterijskih spremnika električne energije. Oni ne stvaraju novu energiju, nego omogućuju njezino premještanje kroz vrijeme," istaknuo je Jakić.
Na pitanje kasni li Hrvatska s prilagodbom, Jakić je odgovorio: "Ne bih rekao da Hrvatska kasni. Pitanje je koliko se brzo dobivaju dozvole i koliko traje ishođenje sve potrebne dokumentacije kako bi se moglo početi graditi." Dodao je da hrvatski projektanti rade na svjetskoj razini, što je vidljivo na novim poslovnim zgradama i proizvodnim halama. Ipak, naglašava da sve ovisi o investitoru. "Ako iza projekta stoji financijski snažna tvrtka, primjenjuju se vrhunska tehnološka rješenja. Ako su investitori građani koji nemaju dovoljno vlastitih sredstava, mogu se obratiti Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost," zaključio je.