Vodostaj Dunava, Tise i Save nastavlja padati, a obilne kiše ne očekuju se najmanje pet tjedana. Pomoćnik ministra za vodni promet Srbije upozorava da bi troškove otežanog transporta uskoro mogli osjetiti svi potrošači.
Dugotrajna suša i ekstremne vrućine koje su zahvatile Europu uzimaju sve veći danak na plovnim rijekama. Vodostaj Dunava nastavlja padati, a prema riječima Vladimira Batalovića, pomoćnika ministra za vodni promet i sigurnost plovidbe u Srbiji, situacija postaje kritična. Iako plovidba zasad nije službeno obustavljena, ona polako postaje ekonomski neodrživa.
Snimke dronom koje prikazuju ljude kako plivaju usred korita Dunava u blizini Batine u Hrvatskoj, kao i kod potopljenog njemačkog ratnog broda iz Drugog svjetskog rata u Prahovu, zorno svjedoče o razmjerima problema. Rijeka koja kroz Srbiju teče u dužini od oko 580 kilometara, što je petina njezinog ukupnog toka, sve je plića.
Batalović je za RTS objasnio da je ključni problem ekonomske prirode. "Ne mislim da obustavimo plovidbu, više bih to podveo tako da plovidba neće biti isplativa", izjavio je. Kao primjer je naveo baržu kapaciteta 1.000 tona koja trenutno prevozi svega 250 do 300 tona tereta. Prevoznik tako ne ostvaruje zaradu, a rastući troškovi transporta po jedinici robe na kraju će se preliti na krajnje potrošače.
Situacija je nešto povoljnija nizvodno od Beograda zahvaljujući utjecaju Đerdapa, no na gornjem toku rijeke, kroz zemlje zapadne Europe, problem je još izraženiji. U susjednim zemljama poput Mađarske, Rumunjske, Bugarske i Austrije plovidba je otežana ili mjestimično obustavljena. Mađarska je čak prvi put u povijesti najavila zatvaranje svoje jedine nuklearne elektrane zbog rekordno niskog vodostaja.
Direkcija za vodne puteve u suradnji s Ministarstvom od početka godine izvodi radove na kritičnim točkama. Radovi kod Arankine Ade završeni su u travnju 2026., a trenutno se radi na lokaciji Preliv. No, Batalović upozorava da su uvjeti iznimno teški.
"Radovi su jako otežani, vodostaj je nizak. Ta količina materijala koja treba da se odloži ne sme da se izvozi napolje, to je zakonska odredba, znači moramo da je pustimo negde u tok", rekao je. Zbog slabe snage rijeke, iskopani materijal više se ne može odnositi nizvodno, već se mora odlagati uz obalu, što dodatno komplicira proces.
Pomoćnik ministra ističe i ograničenja intervencija: "Sigurno ćemo morati, tako je, da se vrše određeni radovi na produbljivanju toka, da ti kanali koji se produbljuju neće moći baš da budu ni toliko široki. Ne možemo mi sad ceo Dunav da prokopamo da bismo mogli da dođemo do nivoa od 2,5 metra, koji je onako, što bi rekli, zadat kao uslov za minimalni plovidbeni nivo."
Prognoze nisu ohrabrujuće. Obilne kiše od 100 litara po kvadratnom metru, koje bi mogle značajno podići vodostaj, ne očekuju se najmanje pet tjedana. Batalović naglašava da je problem prekograničan i zahtijeva zajedničko rješenje. "Znači, to mora da se rešava zajedničkim snagama. Zato imamo i te Dunavske konferencije i sastanke, kako bismo to zajedno sagledavali i rešavali", zaključio je.
