Nakon sudara kod Križevaca s 25 ozlijeđenih i prolaska teretnog vlaka kroz crveno svjetlo kod Rijeke, sindikati i stručnjaci upozoravaju na propuste u sustavu, ubrzanu edukaciju kadrova i nedovršenu modernizaciju. Strojovođa HŽ Carga udaljen je s dužnosti.
U manje od 48 sati hrvatski željeznički sustav dva puta je bio na rubu katastrofe. Prvo se dogodio teški sudar kod Križevaca u kojem je ozlijeđeno 25 osoba, a potom je pukom srećom izbjegnut identičan scenarij i kod Rijeke, gdje je teretni vlak prošao kroz crveno svjetlo. U oba slučaja radilo se o teretnim vlakovima koji su ignorirali crveni signal, a strojovođa HŽ Cargo vlaka hitno je udaljen s dužnosti.
Ovi incidenti pokrenuli su ozbiljna pitanja o sigurnosti na tračnicama usprkos povijesnim ulaganjima koja se mjere u milijardama eura. U proteklom desetljeću u hrvatske je željeznice investirano više od dvije milijarde eura, a plan do 2035. godine predviđa dodatnih šest milijardi. Projekti koji su trenutačno u provedbi vrijedni su 1,7 milijardi eura, no istovremeno se obnavlja tek manji dio od ukupno 1300 kilometara pruga.
Mario Grbešić, predsjednik Sindikata prometnika vlakova, objasnio je kako sustav reagira u hitnim situacijama. "Prometnici vlakova imaju signalno-sigurnosni uređaj na kojemu vide kretanje vlaka trenutačno na pruzi. Oni su vidjeli pretpostavljam trenutačno da taj vlak napušta kolodvor neovlašteno, znači da prolazi kroz crveni signal, imaju broj CDU znači nazovu i traže isključenje napona na toj dionici i to se reagira u nekoliko sekundi", rekao je Grbešić za N1 HR.
Međutim, kod Križevaca takva intervencija nije bila moguća. "Nažalost, kod Križevaca se nesreća nije mogla spriječiti na isti način zato što pruga na kojoj se to dogodilo nije elektrificirana", dodao je. Upravo elektrifikacija i modernizacija stoje iza milijardi kojima se Vlada hvali, dok iz HŽ Infrastrukture ističu povijesna ulaganja.
Sindikati incidente oštro osuđuju, ali prst krivnje upiru i u ubrzanu edukaciju kadrova. Nenad Mrgan, predsjednik Sindikata strojovođa Hrvatske, ukazao je na problematičan sustav obuke. "To su online školovanja tri mjeseca, 4 mjeseca praktične nastave strojovođa u Zagrebu, što je slučaj kod kolege u Žabnu gdje ti moraš poznavati prugu prema Vinkovcima, prema Varaždinu, prema Koprivnici, prema Bjelovaru, prema Sisku - to je gotovo nemoguće napraviti i onda čovjeka se pošalje na prugu", izjavio je Mrgan.
Naglasio je i da to ne oslobađa odgovornosti: "Činjenica je da se nađe u jednoj nemiloj situaciji, ali to ne oslobađa odgovornosti ni jednog ni drugog - crveno je crveno."
Prometni stručnjak Željko Marušić smatra da je problem dublji od odgovornosti pojedinca i zahtijeva proširenje odgovornosti na cijeli lanac upravljanja. "Ovdje bi trebalo proširiti odgovornost do samog vrha Hrvatskih željeznica jer ovdje je samo sreća spasila da ne dođe do tragedije, a to je nedopustivo", poručio je Marušić.
Dodao je kako u ovakvim situacijama treba djelovati odlučno: "Kad sreća spašava, tada treba cijeli lanac odgovornosti proširiti i svi odgovorni trebaju biti suspendirani, a potom treba vidjeti smiju li više voditi to svoje radno mjesto."
Mladen Nikšić, profesor na Zavodu za željeznički promet FPZG-a, nudi nešto drugačiju perspektivu. "U Hrvatskoj imamo dobre sigurnosne standarde. Možda nisu najmoderniji, ali su kvalitetni i pouzdani, samo ih se treba strogo pridržavati", rekao je Nikšić. Podsjetio je i da najmoderniji sustavi nisu jamstvo sigurnosti: "Naprimjer u Češkoj, Španjolskoj i Njemačkoj imaju najmodernije sigurnosne sustave pa su se dogodile željezničke nesreće."
Ipak, potvrdio je da se planira modernizacija: "Prema mojim saznanjima u Hrvatskoj je novim investicijama planirana i ugradnja najmodernijih sigurnosnih sustava."
Dok se čekaju rezultati službenih istraga o crnim vikendima na tračnicama, putnici na peronima već su se pomirili da su kašnjenja vlakova više pravilo nego iznimka. Sve dok crveni signali znače rizik, a ne sigurnost, investicije u željeznicu ostaju samo prazno slovo na papiru.
