Pretpostavlja se da je meta napada u restoranu Balzi Rossi bio glavnokomandujući ruskih Vazdušno-kosmičkih snaga Aleksandar Čajko. Istovremeno, Moskva pojačava pritisak na opozicionare, a Kazahstan uvodi nove migracijske barijere.
Tri dana nakon eksplozije u prestižnom moskovskom restoranu Balzi Rossi, koja se dogodila 1. kolovoza 2026., izranjaju detalji o žrtvama i meti napada, dok se istovremeno zaoštrava politička situacija u Rusiji i njenom susjedstvu. Iako vlasti napad kvalificiraju kao teroristički čin, službene potvrde o tome tko je bio na meti još uvijek nema, ali neslužbeni izvori upućuju na to da se radilo o pokušaju atentata na generala Aleksandra Čajka, glavnokomandujućeg Vazdušno-kosmičkih snaga Rusije. General Čajko, koji je na tu dužnost imenovan u svibnju 2026., prethodno je rukovodio operacijom u Siriji i ofenzivom ruskih snaga u Kijevskoj oblasti 2022. godine, gdje su nakon deokupacije pronađeni brojni dokazi o ubojstvima i mučenjima civila.
Prema izvješću Nacionalnog antiterorističkog komiteta, do eksplozije je došlo kada je nepoznata žena pokušala unijeti improviziranu eksplozivnu napravu skrivenu u kutiji s poklonom. Zaustavio ju je zaštitar na ulazu, a u tom je trenutku naprava aktivirana. Prvotno je objavljeno da su na mjestu događaja poginuli kurirka, zaštitar i posjetitelj koji se zatekao na verandi, a ukupno je ozlijeđena 21 osoba. Kasnije je potvrđeno da su još dvije osobe podlegle ozljedama u bolnici.
No, brojke se razlikuju ovisno o izvoru. Dok je Komitet prvotno izvijestio o 21 ozlijeđenoj osobi, rusko veleposlanstvo u Italiji je 3. kolovoza objavilo da je poginulo pet osoba, a da je njih 19 zadobilo "ozbiljne ozljede". Službeni identiteti stradalih nisu objavljeni, no istraživački mediji poput "Verstke" i "Agentstva" javljaju da su među njima i članovi uže obitelji generala Čajka.
General Čajko, koji je napunio 55 godina pet dana prije eksplozije, navodno je u restoranu slavio svoj rođendan i novo imenovanje na čelo Vazdušno-kosmičkih snaga. Prema neslužbenim informacijama, među stradalima su njegova 25-godišnja kći Marija Čajko (Peredrij) i njezin suprug, 27-godišnji Danil Peredrij. Bloger Anatolij Šarij tvrdi da je Peredrij poginuo štiteći suprugu, no tu informaciju drugi izvori nisu potvrdili.
Ozljede su, kako se sumnja, zadobili i Aleksandar Peredrij, otac Danila Peredrija i svat generala Čajka, te Evdokija Kirilova, 20-godišnja nećakinja generalove supruge. Podaci o njihovom stanju nisu poznati. Sam general Čajko, prema dostupnim informacijama, nije ozlijeđen. Nakon eksplozije, restoran Balzi Rossi isprva je objavio da su "restoran i kuhinja u idealnom stanju" te zahvalio na podršci, no ubrzo se ispričao, najavio privremeno zatvaranje i obećao pomoć obiteljima stradalih. Novinarka Ksenija Sobčak pisala je da bi restoran mogao ponovno otvoriti vrata već 5. kolovoza.
Incident je izazvao i diplomatsku buru. Rusko veleposlanstvo u Italiji optužilo je Ukrajinu da je planirala teroristički napad s ciljem zastrašivanja talijanskih državljana koji rade u Rusiji. "Planirajući teroristički napad u jednom od najboljih italijanskih restorana u Moskvi, kijevski teroristi su htjeli zaplašiti Italijane koji rade u Rusiji, da im pokažu da su i oni na nišanu i da u svakom trenutku mogu postati sljedeća žrtva nitkova", stoji u priopćenju veleposlanstva.
Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani oštro je odbacio ove tvrdnje. "Zašto bi Ukrajinci plašili Italijane? Prije će biti da Rusi plaše Italijane, s obzirom da podržavamo Ukrajinu", izjavio je Tajani. Ukrajina se o napadu nije očitovala. Eksplozija je pokrenula i pitanja o sigurnosnim protokolima za visoke dužnosnike. Podpolkovnik FSB-a u mirovini Aleksej Filatov izjavio je da je, s obzirom na statistiku uspješnih terorističkih napada na ruske dužnosnike, neprimjereno održavati slavlja u običnim restoranima. Politički analitičarka Ekaterina Šulman je pak na društvenim mrežama podijelila upute o tome kako vojno osoblje može izbjeći atentate, a koje se navodno dijele po vojnim bolnicama, a uključuju savjete poput djelomične promjene izgleda i izbjegavanja neočekivanih pošiljki.
U međuvremenu, ruske vlasti nastavljaju s pritiskom na oporbene političare. Protiv Borisa Nadeždina, koji je u lipnju predao dokumentaciju za kandidaturu na izborima za Državnu dumu, pokrenut je novi upravni postupak. Tereti ga se za sudjelovanje u aktivnostima "nepoželjne organizacije" jer je dao intervju portalu Meduza, objavljen 14. srpnja 2026. Za taj prekršaj prijeti mu kazna do 15.000 rubalja.
Ovo je samo nastavak pritiska na Nadeždina, kojeg je Ministarstvo pravosuđa 10. srpnja proglasilo "stranim agentom". Već 13. srpnja je priveden i kažnjen s 1.000 rubalja zbog isticanja "ekstremističkih simbola" jer je objavio fotografiju Alekseja Navaljnog. Iako mu je bila izrečena zabrana napuštanja zemlje, Nadeždin je 3. kolovoza objavio video-poruku iz Pariza u kojoj potvrđuje da je napustio Rusiju.
Dodatni udarac za ruske građane stiže iz Kazahstana, koji je nakon početka rata u Ukrajini i mobilizacije postao jedno od glavnih odredišta za emigraciju. Ministarstvo unutarnjih poslova te zemlje objavilo je nacrt uredbe o uvođenju elektronskih dozvola za ulazak uz plaćanje naknade. Planirano je da novi sustav bude uveden između kolovoza i prosinca 2026. godine.
Nacrt, koji će biti na javnoj raspravi do 17. kolovoza, dio je reforme migracijske politike koju je inicirao predsjednik Kasim-Žomart Tokajev. Iako visina naknade još nije poznata, dokument predviđa "diferencirane naknade" za financiranje digitalne infrastrukture. Istovremeno, udruge za ljudska prava upozoravaju da je Kazahstan sve manje sigurno utočište za Ruse zbog sve učestalijih deportacija na zahtjev Moskve.
