Ekstremne vrućine stvaraju rupu od 800 milijardi eura
Francuska, Njemačka i Italija najviše pogođene, dok poljoprivreda i građevinarstvo bilježe pad produktivnosti na temperaturama iznad 30°C.
Francuska, Njemačka i Italija najviše pogođene, dok poljoprivreda i građevinarstvo bilježe pad produktivnosti na temperaturama iznad 30°C.
Ekstremne vrućine postaju sve veća prijetnja europskom gospodarstvu, s procijenjenom štetom od 800 milijardi eura. Najnovije analize upozoravaju kako sve češći toplinski valovi ne predstavljaju samo javnozdravstveni, već i ozbiljan ekonomski rizik, a posebno su izložene velike ekonomije poput Francuske, Njemačke i Italije.
Prema simulaciji koju je provelo osiguravajuće društvo Allianz SE, najveće primarno osiguravajuće društvo u Europi, Francuska bi do 2030. godine mogla izgubiti oko 240 milijardi dolara (211 milijardi eura) ekonomske proizvodnje. Analiza, temeljena na podacima o toplinskim valovima između 2014. i 2024. godine, obuhvatila je više od 40 zemalja svijeta.
Italija i Njemačka slijede s procijenjenim gubicima od 147 milijardi dolara odnosno 131 milijarde dolara. Španjolska zaokružuje popis s potencijalnim gubitkom od oko 120 milijardi dolara. EUobserver ističe kako će fiskalne posljedice najviše pogoditi Francusku, Italiju i Španjolsku, jer su to ekonomije koje ih "najmanje mogu apsorbirati".
Istraživanja pokazuju da se na temperaturama iznad 30°C značajno smanjuje produktivnost ljudi. "Ekstremna vrućina i toplinski valovi su strukturni rizici koji predstavljaju prijetnje u više sektora i šireg gospodarstva", izjavila je Arianna Giannetti, klimatska stručnjakinja pri Europskoj agenciji za okoliš (EEA) za EUobserver.
Poljoprivreda i građevinarstvo su među najpogođenijim sektorima. "U usporedbi s olujama ili poplavama, ekstremna vrućina rjeđe se očituje kao izravna šteta", navodi se u izvješću Allianza. No, posljedice su dugoročne i razorne.
Talijanski agroklimatolog Marco Moriondo posebno je upozorio na ranjivost poljoprivrednih kultura. "Jedan dan ekstremne vrućine tijekom cvatnje može uništiti cijelu žetvu, čak i ako je ostatak sezone savršen", rekao je za EUobserver govoreći o usjevima maslina.
Studije predviđaju da bi prinos maslinovog ulja na Pirenejskom poluotoku mogao pasti za do 28 posto. Španjolska, koja proizvodi više od 50 posto svjetske ponude maslina, posebno je osjetljiva na ovaj trend.
Dok traju razorni šumski požari u Francuskoj i Španjolskoj, koji su progutali više od 42.000 hektara u Francuskoj i 80.000 hektara u Španjolskoj, evakuirano je više od 300.000 ljudi. Temperature su u nekoliko zemalja premašile 40°C, a preopterećeni zdravstveni sustavi bilježe tisuće prekomjernih smrtnih slučajeva diljem Europe.
"Toplinski stres se često naziva tihim ubojicom", napisao je čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus na platformi X.
Hans Martin Füssel, klimatski stručnjak za prilagodbu pri EEA, naglašava šire implikacije. "Ekstremna vrućina je veliki rizik za zdravlje i gospodarstvo u Europi, i ima značajne makroekonomske, čak i fiskalne implikacije", rekao je za EUobserver.
Iako analize pokazuju da su najveće ekonomije najizloženije, EEA oprezno pristupa rangiranju. "Kao EEA, ne bismo službeno podržali da je Njemačka ili Francuska 'najviše' pogođena zemlja", pojasnio je Füssel, naglašavajući da usporedbe među zemljama ovise o korištenoj metodologiji.
Gubici od klimatskih opasnosti u Europi bilježe oštre vrhunce, a u razdoblju 2021.-2022. dosegnuli su oko 50 milijardi eura. Sve veći broj dokaza ukazuje da vrućina više nije samo izazov za javno zdravstvo, već i značajan gospodarski problem koji zahtijeva hitnu prilagodbu.
