EU šalje pomoć Španjolskoj
Ministri unutarnjih poslova EU-a dogovorili jačanje vanjskih granica nakon masovnog prelaska migranata u Ceutu, a hrvatski ministar Božinović istaknuo je nužnost primjene koncepta sigurnih trećih zemalja.
Ministri unutarnjih poslova EU-a dogovorili jačanje vanjskih granica nakon masovnog prelaska migranata u Ceutu, a hrvatski ministar Božinović istaknuo je nužnost primjene koncepta sigurnih trećih zemalja.
Europska unija pojačat će zaštitu vanjskih granica i pružiti hitnu pomoć Španjolskoj, zaključak je hitne videokonferencije ministara unutarnjih poslova održane u utorak, 4. kolovoza 2026. godine. Sastanak je sazvala Irska, koja trenutno predsjeda Vijećem EU-a, kao odgovor na migrantsku krizu u španjolskoj enklavi Ceuti gdje je prošli tjedan zabilježen masovni prelazak granice.
Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je nakon sastanka da će europski odgovor biti koordiniraniji, uz snažnije uključivanje agencija poput Frontexa. Naglasio je kako je Španjolska, uz potporu 22 države članice među kojima je i Hrvatska, otvorila to pitanje na europskoj razini, šaljući poruku da su sigurnosni izazovi na granicama jedne članice izazov za cijelu Uniju.
Unatoč dramatičnim scenama u kojima je više od 60.000 ljudi u četvrtak i petak nagrnulo na granične prijelaze, dužnosnici su odbacili tvrdnje da je Schengenski prostor bio ugrožen. Španjolski ministar unutarnjih poslova Fernando Grande-Marlaska bio je jasan: "Jasno je da Schengenski prostor ni na koji način nije bio kompromitiran u ovoj krizi."
Njegov francuski kolega Laurent Nunez dodao je kako su se svi složili da Schengenski prostor zapravo i nije bio problem. Europski povjerenik za unutarnje poslove i migracije Magnus Brunner ocijenio je da su protekli dani bili test europske otpornosti i sigurnosti vanjskih granica, dodavši: "Europa je, mislim, definitivno položila ovaj test."
Kriza je ponovno razotkrila političke podjele unutar Unije. Talijanska premijerka Giorgia Meloni bila je među najoštrijim kritičarima španjolskog premijera Pedra Sancheza, najavivši uvođenje privremenih graničnih kontrola sa Španjolskom. Finska je pozvala na suspenziju Španjolske iz Schengena. Sanchez je odbacio kritike, ocijenivši da je talijanski stav protivan europskom i humanitarnom pravu, istaknuvši pritom da je Italija od 2021. godine primila oko 478.000 migranata, dok ih je u Španjolsku stiglo 234.000.
Prema podacima agencije Frontex, broj iregularnih prelazaka granice u EU-u u prvoj polovici 2026. pao je za 37 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na oko 49.000, što je znatno manje od rekordnih 1,8 milijuna iz 2015. godine.
Ministar Božinović iskoristio je priliku da ponovi hrvatski stav o nužnosti primjene koncepta sigurnih trećih zemalja, izrazivši zadovoljstvo što je Europska komisija prvi put otvorila tu raspravu. "Osobe koje dolaze iz država udaljenih tisućama kilometara do Hrvatske prolaze kroz niz sigurnih zemalja. Ako se dosljedno primjenjuje međunarodni sustav zaštite, azil bi trebao biti zatražen u prvoj sigurnoj zemlji", rekao je Božinović.
Istaknuo je i podatak da je hrvatska policija ove godine uhitila 698 krijumčara ljudi, što svjedoči o razmjerima organiziranog kriminala, ali i učinkovitosti nadzora granice. "Hrvatska o migracijama govori iz desetogodišnjeg iskustva zaštite vanjske granice EU. Ušli smo u schengenski prostor i značajno unaprijedili opremljenost policije europskim sredstvima", dodao je.
Prema informacijama španjolskih vlasti i Europske komisije, velika većina ljudi koji su ilegalno prešli granicu vraćena je u Maroko, a nije zabilježen njihov daljnji pokret prema kontinentalnoj Španjolskoj ili drugim državama članicama. Od vikenda se u Maroko vratilo oko 60.000 ljudi, a u Ceuti ih je ostalo još 2.500.
Ministri su se složili oko potrebe za odlučnom borbom protiv krijumčarskih mreža, jačanja povratka migranata i izgradnje dubljih partnerstava s trećim zemljama. Božinović je najavio da će u idućim tjednima biti izrađena detaljna analiza okolnosti koje su dovele do krize, a čiji će rezultati biti podloga za novi sastanak ministara početkom listopada 2026. godine. Analizirat će se i utjecaj dezinformacija na društvenim mrežama, za koje se sumnja da su potaknule dolazak velikog broja migranata.
Kriza je imala i tragične posljedice. Prema navodima koje je prenio ministar Božinović, poginulo je više od 70 osoba, dok Al Jazeera, pozivajući se na španjolske i marokanske vlasti, izvještava o više od 80 poginulih migranata, uključujući one koji su se utopili ili bili zgnječeni prilikom prelaska lukobrana.
Božinović je upozorio da krijumčarenje ljudi nije samo migracijski, već i ozbiljan sigurnosni problem koji izravno ugrožava ljudske živote. U kontekstu sigurnosti spomenuo je i eksploziju u Bosiljevu gdje su tri osobe ozlijeđene, podsjetivši na nacionalnu kampanju "Manje oružja, manje tragedija" kroz koju su građani dragovoljno predali više od 370.000 komada oružja, 6,7 milijuna komada streljiva i 6,5 milijuna eksplozivnih naprava.
