EU sprema velik udar na pušače
Najveća reforma oporezivanja duhana u desetljeću donosi drastično poskupljenje cigareta i prve trošarine na e-cigarete, grijani duhan i nikotinske vrećice. Hrvatska je među zemljama s najviše pušača u EU-u.
Najveća reforma oporezivanja duhana u desetljeću donosi drastično poskupljenje cigareta i prve trošarine na e-cigarete, grijani duhan i nikotinske vrećice. Hrvatska je među zemljama s najviše pušača u EU-u.
Unija se sprema za najveću promjenu u poreznoj politici prema duhanu u proteklih deset godina. Kako prenosi Euronews, nacrt za izmjenu Direktive o porezima na duhanske proizvode uključuje veće stope za cigarete i, po prvi put, minimalne poreze za e-cigarete, zagrijavani duhan i nikotinske vrećice.
Nakon što Europski parlament nije uspio postići dogovor o svom stajalištu u lipnju 2026., razgovori se nastavljaju u Vijeću EU-a, gdje je potrebna suglasnost svih članica. Europska komisija je utvrdila da su stara pravila pomogla u smanjenju pušenja običnih cigareta, ali da su sada zastarjela jer se upotreba novih nikotinskih proizvoda brzo širi, posebno među mladima.
U EU-u se godišnje proda oko 300 milijardi cigareta, a puši 24 posto stanovništva. Postoje velike razlike među zemljama: od 8% pušača u Švedskoj do 37% u Bugarskoj. Hrvatska i Grčka su među zemljama s ukupnom stopom pušenja većom od 35%, dok je u Nizozemskoj oko 11%, a u Danskoj 14%.
To stvara veliki pritisak na zdravstvene sustave jer liječenje bolesti srca i kroničnih plućnih bolesti uzrokovanih pušenjem košta javne zdravstvene proračune otprilike 25 milijardi eura godišnje.
U EU-u se svake godine i dalje bilježi oko 700.000 smrti povezanih s duhanom. Profesor Martin McKee, strateški savjetnik Europskog udruženja za javno zdravstvo, rekao je za Euronews da duhan ostaje jedan od glavnih uzroka raka i srčanih bolesti koji se može spriječiti.
Dok je klasično pušenje najzastupljenije među osobama od 25 do 54 godine, mlađe generacije sve se više okreću e-cigaretama, grijanom duhanu poput IQOS-a i nikotinskim vrećicama. Iako se ti proizvodi smatraju manje štetnima od običnih cigareta, oni nisu bez rizika. Zdravstvene organizacije ističu moguće štetne tvari, a nikotin stvara jaku ovisnost; izloženost njemu tijekom adolescencije može utjecati na razvoj mozga i povećati vjerojatnost dugotrajne ovisnosti.
Više od 11% mladih u dobi od 13 do 15 godina koristi duhan ili proizvode poput aromatiziranih e-cigareta.
McKee je upozorio da čak i odgađanje velikih mjera za kontrolu duhana za nekoliko godina s vremenom dovodi do milijuna dodatnih pušača te bolesti i smrti koje su se mogle spriječiti.
EU namjerava do 2040. stvoriti 'generaciju bez duhana', što znači smanjiti udio pušača na manje od 5% populacije. Bruxelles, međutim, ne može potpuno zabraniti pušenje jer je zdravstvena politika u nadležnosti država članica. Ipak, može koristiti porezne i regulatorne mjere kako bi utjecao na prodaju i promociju duhanskih proizvoda.
Prema procjenama Komisije, postojeće regulative nisu uspjele zatvoriti sve praznine koje su omogućile rast novih proizvoda s nikotinom, iako su dosadašnje akcije već smanjile postotak odraslih koji puše s 28% na 24%.
Novi prijedlog Komisije predviđa znatno povećanje minimalnih trošarina. Za obične cigarete, minimalna trošarina bi trebala porasti za čak 139%, što bi također podiglo minimalnu maloprodajnu cijenu. Po prvi put bi se uvele i obvezne minimalne trošarine za e-cigarete, zagrijavani duhan i nikotinske vrećice, a sirovi duhan bi se uključio u europski elektronički sustav praćenja kako bi se suzbilo crno tržište i prekogranično izbjegavanje poreza.
Pojedine članice ne čekaju zajedničko europsko rješenje. Belgija je postala prva zemlja u EU koja je uvela zabranu prodaje e-cigareta za jednokratnu upotrebu, a Francuska je slijedila taj primjer, uz dodatne restrikcije koje zabranjuju pušenje na javnim mjestima poput parkova, plaža i područja oko obrazovnih ustanova. U Nizozemskoj su uvedene zabrane na gotovo sve vrste aroma za e-cigarete, osim onih s okusom duhana, a trenutno se razmatra mogućnost povećanja minimalne dobi za kupnju proizvoda koji sadrže nikotin s 18 na 21 godinu.
Ukoliko sve članice EU-a jednoglasno podrže novu direktivu, to će imati utjecaja i na industriju duhana, koja u EU-u godišnje ostvaruje prodaju vrijednu otprilike 130 milijardi eura. Za potrošače bi najvidljivija promjena bile znatno više cijene cigareta, ali i mnogih alternativnih nikotinskih proizvoda.
