Odbor Europske unije za zdravstvenu sigurnost usvojio je mišljenje u kojem poziva države članice na sustavno planiranje umjesto reagiranja tek kad nastupi kriza, a preporuke će se odraziti i na Hrvatsku.
Dok je više od 16.000 dodatnih smrti povezanih s ovogodišnjim ekstremnim vrućinama zabilježeno u Europi, Odbor za zdravstvenu sigurnost EU-a zahtijeva temeljitu izmjenu strategije prema toplinskim valovima. Jasno je da Europa, koja se zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta, nije adekvatno pripremljena.
U mišljenju usvojenom 30. srpnja 2026., koje prenosi Euronews, a o kojem izvještavaju DalmacijaDanas i N1 HR, navodi se da su sustavi javnog zdravstva u mnogim državama članicama i dalje "nedovoljno pripremljeni" za suočavanje s dugotrajnim razdobljima ekstremnih vrućina. Odbor ističe da suočavanje s rastućom prijetnjom zahtijeva "međusektorski pristup koji uključuje cijelu vladu i cijelo društvo", uz kombinaciju kratkoročnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera.
Posljedice po zdravlje daleko nadilaze toplinski udar. Dugi periodi visokih temperatura uzrokuju veću smrtnost, pogoršavaju kronične bolesti i dodatno opterećuju zdravstvene sustave. Osim toga, utječu na zdravlje flore i faune, što neizravno utječe na ljudsku egzistenciju i psihičko stanje.
Ekstremne vrućine također povećavaju vjerojatnost šumskih požara, što dodatno šteti javnom zdravlju kroz lošiju kvalitetu zraka, oštećenje vitalne infrastrukture i narušavanje okoliša. Najranjivije skupine su starije osobe, djeca, trudnice, oni s kroničnim bolestima, vanjski radnici i ostale osjetljive populacije.
Odbor poziva države članice da poboljšaju koordinaciju između državnih tijela i javnih institucija te osiguraju redovito ažuriranje Akcijskih planova za zdravlje tijekom toplinskih valova. Planove bi trebali zajednički izrađivati stručnjaci za javno zdravstvo i civilnu zaštitu. Također se zahtijeva poboljšanje razmjene informacija kroz EU-ov sustav za rano upozoravanje i odgovor.
U mišljenju se ističe potreba za dodatnom obukom zdravstvenih radnika radi lakšeg prepoznavanja i liječenja bolesti uzrokovanih vrućinama. Preporučuje se i bolja javna komunikacija putem višejezičnih uputa za turiste, sezonske radnike, prekogranične radnike i one u prometu. Odbor također traži rješavanje nedostataka u prikupljanju podataka i jačanje znanstvenog razumijevanja zdravstvenih učinaka toplinskih valova kroz Europski opservatorij za klimu i zdravlje.
Ove preporuke dolaze u trenutku kada Europska komisija priprema Europski integrirani okvir za klimatsku otpornost, koji bi trebao biti predstavljen do kraja 2026. godine. Očekuje se da će taj okvir dodatno ojačati spremnost EU-a na klimatske rizike, uključujući ekstremne vrućine. Iako u izvorima nema izravnog spomena Hrvatske, preporuke odbora i budući okvir izravno će se odraziti i na hrvatske institucije i zdravstveni sustav kao dio zajedničke europske strategije.
