Fitch potvrdio Hrvatskoj rejting A- uz stabilne izglede, upozorava na slabljenje konkurentnosti
Agencija ističe snažan rast i fiskalnu disciplinu, ali i strukturne izazove poput niske produktivnosti i rasta troškova rada.
Agencija ističe snažan rast i fiskalnu disciplinu, ali i strukturne izazove poput niske produktivnosti i rasta troškova rada.
Agencija za kreditni rejting Fitch potvrdila je u petak, 1. kolovoza 2026., hrvatski rejting na razini 'A-' sa stabilnim izgledima. U svom najnovijem izvješću, prema pisanju HRT-a, agencija je istaknula snažan gospodarski rast i fiskalnu disciplinu kao glavne adute, no upozorila je i na ranjivost malog gospodarstva na vanjske šokove te narušenu cjenovnu konkurentnost.
Ocjena 'A' signalizira ulagačima u državne obveznice da Fitch očekuje mali rizik neplaćanja dugova i snažne kapacitete za njihov povrat, iako su oni ipak osjetljiviji na nepovoljne ekonomske uvjete u odnosu na zemlje s najvišim rejtingom. Stabilnim izgledima agencija je naznačila da u dogledno vrijeme ne planira mijenjati ocjenu, dodajući kako očekuje stabilizaciju javnog duga u odnosu na BDP u srednjem roku, unatoč predviđenom rastu proračunskog manjka. Fitch je prvi put podigao rejting Hrvatske na ovu razinu u rujnu 2024. godine.
Prema procjenama agencije, hrvatska bi gospodarska aktivnost u 2026. godini trebala usporiti na 2,4 posto, s 3,4 posto zabilježenih u 2025. godini. Unatoč usporavanju, taj je rast i dalje znatno iznad prognoziranog prosjeka eurozone od 0,9 posto i iznad medijana zemalja s 'A' rejtingom. Fitch ističe kako će osobna potrošnja ostati glavni pokretač rasta, ali u manjoj mjeri nego dosad zbog slabijeg rasta plaća i više inflacije.
Ulaganja bi trebala ostati snažna, oslonjena na sredstva iz fondova Europske unije, unatoč strožim uvjetima financiranja. Ipak, agencija upozorava da se Hrvatska suočava sa strukturnim izazovima koji bi mogli usporiti njezino približavanje razvijenim zemljama. Kao ključne probleme izdvajaju slabašan rast produktivnosti i brz rast plaća koji je podigao troškove rada. Velika ovisnost o turizmu čini gospodarstvo izloženim šokovima u vanjskoj potražnji i slabljenju cjenovne konkurentnosti.
Hrvatski proračunski manjak trebao bi se u 2026. zadržati blizu 3,0 posto BDP-a, a tek blago pasti na 2,9 posto u 2027. i 2028. godini. U Fitchu smatraju da je usvajanje eura "blago oslabilo proračunska sidra", ali očekuju da će Vlada ustrajati u poštivanju fiskalnih propisa EU-a. Podsjećaju i da je Hrvatska od Bruxellesa zatražila aktivaciju klauzule koja će joj omogućiti veći otklon od izvornog trenda neto potrošnje kako bi mogla povećati izdvajanja za obranu.
Što se tiče javnog duga, Fitch predviđa njegovu stabilizaciju na razini od oko 56 posto BDP-a u srednjem roku, što je nešto ispod medijana usporedivih zemalja. Kako bi se rejting u budućnosti povećao, agencija navodi da bi se udio javnog duga u BDP-u morao kontinuirano smanjivati, "vjerojatno" ispod 50 posto, i to uz "strukturno poboljšanje u javnim financijama".
Agencija posebno upozorava na nagli rast manjka u bilanci plaćanja, koji je u 2025. dosegnuo 3,5 posto BDP-a, u odnosu na 2,1 posto godinu ranije. Za razdoblje od 2026. do 2028. Fitch očekuje "umjerene" deficite, u prosjeku 3,3 posto BDP-a. Kao razlog navode manji višak u uslužnom sektoru zbog pogoršane cjenovne konkurentnosti u turizmu i pojačanih putovanja hrvatskih građana u inozemstvo. Unatoč tome, procjenjuju da će se ti deficiti bez problema financirati "stabilnim" izravnim inozemnim ulaganjima i priljevom novca iz EU-a.
Europski novac će, prema Fitchu, biti "važan" pokretač rasta do 2030. godine, no upozoravaju da će Hrvatskoj u sljedećem proračunskom okviru EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. pripasti "znatno" manji iznosi u odnosu na sadašnji ciklus. Sadašnji je ciklus bio snažno poduprt transferima iz europskog fonda za oporavak i financijskom potporom za obnovu nakon potresa.
Fitch navodi scenarije koji bi mogli dovesti do snižavanja rejtinga. To bi se moglo dogoditi ako gospodarstvo u srednjem roku raste znatno slabije od trenutnih procjena, primjerice zbog "strukturnih šokova u ključnim sektorima" ili narušene konkurentnosti. Rejting bi bio smanjen i ako bi se javni dug osjetno povećao zbog duljeg razdoblja blaže fiskalne politike ili lošijih gospodarskih prognoza.
S druge strane, pozitivno bi se ocijenilo približavanje "strukturnih" pokazatelja, poput kvalitete sustava upravljanja i razine dohotka, medijanu zemalja s 'A' ocjenom. To bi se moglo postići duljim razdobljem snažnog gospodarskog rasta koji ne bi doveo do "gomilanja" makroekonomskih, proračunskih ili vanjskih neravnoteža.
