Što prikazuju fotografije Sonje Radman Livaje?

Fotografije prikazuju pregaženu kolonu srpskih civila, njihove automobile i osobne stvari na području Žirovca tijekom operacije Oluja.

Tko je, prema svjedočenju autorice fotografija, odgovoran za stradavanje civila?

Sonja Radman Livaja tvrdi da su civili stradali od odlazeće srpske vojske koja je u bijegu tenkovima gazila sve pred sobom, a ne od hrvatskih vojnika.

Kakvu ulogu u ovom slučaju ima DORH?

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske prihvatilo je fotografije i pokrenulo istragu s ciljem detaljnog utvrđivanja činjenica o stradavanju kolone civila.

Koje je još zasluge Sonja Radman Livaja imala u Domovinskom ratu?

Osim što je prva unijela hrvatsku zastavu u oslobođenu Petrinju, sudjelovala je u obrani Nuštra i vlastitim novcem financirala oružje za obranu tijekom miniranja brane Peruća.

FOTO SVJEDOČANSTVO

Fotografije časnice iz Oluje otkrivaju istinu o civilima

H.D. · Prije 3h | 3 min

Sonja Radman Livaja, dragovoljka Domovinskog rata, ustupila je DORH-u rijetke fotografije pregažene kolone srpskih civila kod Žirovca kako bi se skinula stigma s hrvatskih vojnika.

Ukratko

Časnica HV-a Sonja Radman Livaja ustupila je DORH-u fotografije pregažene kolone srpskih civila iz Oluje.
Autorica fotografija svjedoči da su civili stradali od odlazeće srpske vojske, a ne od hrvatskih vojnika.
DORH je prihvatio materijale i ozbiljno shvatio njezino svjedočenje s ciljem skidanja stigme s hrvatskih branitelja.
Radman Livaja je tijekom akcije zaprijetila vlastitim vojnicima da će ih ubiti ako taknu civile, te tvrdi da na tom području nije stradao nijedan civil od hrvatske ruke.

Časnica Hrvatske vojske i dragovoljka Domovinskog rata, Sonja Radman Livaja, ustupila je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH) svoje fotografije nastale tijekom vojno-redarstvene operacije Oluja. Riječ je o rijetkim fotografijama koje prikazuju pregaženu kolonu srpskih civila kod Žirovca, a koje su sada predmetom službene istrage.

Sonja Radman Livaja, koja je provela 1740 dana u borbenom sektoru, u Oluju je, osim oružja, ponijela i fotoaparat. Upravo su te fotografije, koje prikazuju isprevrtane automobile, odgurane prikolice i traktore te razbacane osobne stvari, zaintrigirale hrvatsku javnost i potaknule državne službe na reakciju.

Suradnja s DORH-om i očekivanje istine

Nakon što je portal Dnevno.hr objavio njezine fotografije, s Radman Livajom kontaktirale su državne službe i predložile suradnju. Ona je pristala i ustupila sav materijal, izrazivši zadovoljstvo ozbiljnošću pristupa.

"Ustupila sam im sve fotografije i zaista imam osjećaj da su spremni izaći 'na čistac' s pričom o koloni nesretnih srpskih civila. Ističem da sam kao svjedok tog vremena i autor tih fotografija pomno poslušana i vrlo ozbiljno shvaćena. Zadovoljna sam i ugodno iznenađena spremnošću određenih službi da se u ovom slučaju konačno s Hrvata skine stigma ljudi koji su pregazili srpske civile", izjavila je Radman Livaja za Dnevno.hr.

Njezino svjedočenje izravno se suprotstavlja tvrdnjama nekih pojedinaca da su civili bili žrtve hrvatskih vojnika. Radman Livaja tvrdi da je stradavanje kolone djelo odlazeće srpske vojske, koja je u paničnom bijegu tenkovima gazila sve pred sobom.

"Tko pipne civila, morat ću ga ubiti"

Prisjećajući se tog događaja, Radman Livaja je za Dnevno.hr opisala dramatične scene i svoju odlučnost da zaštiti nenaoružane ljude.

"S jedne strane pobjeda, s druge strane napaćeni civili koji idu, a nemaju pojma kamo idu. Bili su izbezumljeni, s vrećicama u rukama, potpuno izgubljeni i preplašeni... Potpuni užas. Pobjeda nam je bila važna, no jednako tako nam je bila važna humanost i da se akcija odradi bez ikakve mrlje. Bio je to kaos u kojem je teško kontrolirati svakog pojedinca, pa sam zato odmah stala pred kolonu i našim vojnicima poručila 'tko pipne civila, morat ću ga ubiti.' Rekla sam i kome to pada na pamet, da prvo mora ubiti mene. I bila sam vrlo ozbiljna. Zna se da smo došli odraditi vojnu zadaću i osloboditi okupirana područja, a ne iživljavati se nad starcima, djecom i ženama. I uspjela sam u tome. Na tom području nije bilo niti jednog civila koji je stradao od naše ruke", ispričala je.

Ova hrabra časnica, koja je prva unijela hrvatsku zastavu u oslobođenu Petrinju, poznata je i po drugim zaslugama. Sudjelovala je u obrani Nuštra, a tijekom miniranja brane Peruća iz vlastitog je džepa financirala oružje za obranu. Njezino svjedočenje o događajima kod Žirovca sada bi moglo biti ključno za konačno razrješenje ove kontroverzne epizode iz Domovinskog rata.