Francuska službeno uspostavila pravo na potpomognuto umiranje
Zakon koji je potpisao predsjednik Emmanuel Macron objavljen je u Službenom glasniku, čime je okončana višegodišnja parlamentarna debata o eutanaziji
Zakon koji je potpisao predsjednik Emmanuel Macron objavljen je u Službenom glasniku, čime je okončana višegodišnja parlamentarna debata o eutanaziji
Francuska je službeno uspostavila pravo na potpomognuto umiranje nakon što je zakon koji regulira taj sustav objavljen u srijedu, 19. kolovoza 2026., u Službenom glasniku. Zakon je potpisao predsjednik Emmanuel Macron, čime je okončana višegodišnja rasprava o ovoj velikoj društvenoj reformi njegova drugog mandata, prenose tamošnji mediji.
Zakon br. 2026-794 od 18. kolovoza 2026. o pravu na potpomognuto umiranje postao je dio francuskog zakonodavstva nakon konačnog usvajanja u Nacionalnoj skupštini 15. srpnja 2026. godine. Prema podacima koje je objavio Légifrance, službena francuska internetska stranica za objavu zakonskih i regulatornih tekstova, Ustavno vijeće odobrilo je zakon 14. kolovoza 2026., uz nekoliko odredbi.
Zakon je u javnosti poznat kao zakon o "kraju života" ili "pomoći pri umiranju", pri čemu se namjerno izbjegavaju termini "potpomognuto umiranje" ili "eutanazija". Ovom reformom Francuska se pridružila malom broju država koje dopuštaju aktivnu pomoć pri umiranju, poput Nizozemske, Belgije, Švicarske i Kanade. Do sada je Francuska dozvoljavala samo pasivnu eutanaziju, poput isključivanja aparata za održavanje u životu, te duboku sedaciju pred smrt, zbog čega su mnogi pacijenti koji su tražili aktivne opcije za kraj života bili primorani putovati u inozemstvo.
Novi sustav daje pravo na potpomognuto umiranje punoljetnim pacijentima koji ispunjavaju medicinske kriterije i podnesu slobodan i informiran zahtjev. Pacijent mora biti Francuz ili dugoročni stanovnik te zemlje, patiti od "teške i neizlječive" završne ili "uznapredovale" bolesti, trpjeti nepodnošljivu fizičku patnju i biti sposoban izraziti želju za umiranjem.
Zakon predviđa da se potpomognuto umiranje odvija unutar reguliranog medicinskog puta, s više zaštitnih mehanizama usmjerenih na provjeru podobnosti pacijenta i osiguravanje da je njegov zahtjev trajan. Procedura nalaže da liječnik prvo provjeri podobnost pacijenta, nakon čega nadležna komisija donosi konačnu procjenu. Po dobivanju zelenog svjetla, pacijent mora čekati najmanje dva dana za razmišljanje te na sam dan postupka ponovno potvrditi svoju odluku. Pacijent u bilo kojem trenutku može povući pristanak. Pacijent si može dati smrtonosnu dozu lijekova u prisustvu zdravstvenog radnika, a ako i samo ako pacijent nije fizički u stanju izvršiti čin, zdravstveni radnik to može učiniti umjesto njega.
Usvajanje zakona uslijedilo je nakon žučnih parlamentarnih rasprava koje su trajale više od godinu dana. Nacionalna skupština, donji dom francuskog parlamenta, konačno ga je usvojila u posljednjem čitanju sa 291 glasom za i 241 glasom protiv. Senat, gornji dom, više je puta odbijao zakon.
Postupak provodi jedan liječnik, a zahtijeva sudjelovanje drugih stručnjaka kako bi se utvrdilo ispunjava li pacijent uvjete. Prije nego što zdravstveni radnici mogu primijeniti zakon, vlada će morati objaviti potrebne uredbe o njegovoj provedbi.
Proces koji je doveo do usvajanja zakona dobio je zamah u rujnu 2022. godine, kada je mišljenje Nacionalnog savjetodavnog etičkog odbora (CCNE) otvorilo put raspravi o dekriminalizaciji pomoći pri umiranju. Nedugo zatim Macron je sazvao Građansku konvenciju o kraju života, koja se sastajala od prosinca 2022. do travnja 2023. godine. Rasprava se u parlamentu nastavila do 2026. godine, uz prekide uzrokovane raspuštanjem Nacionalne skupštine.
Reforma dolazi zajedno s mjerama za jačanje pristupa palijativnoj skrbi. Zaseban zakon, usvojen 26. svibnja 2026., ima za cilj zajamčiti jednak pristup palijativnoj potpori i skrbi za sve, navodi Légifrance.
U odluci donesenoj u petak prije objave, Ustavno vijeće presudilo je da nijedna odredba zakona ne krši Ustav. Relativno mala skupina zemalja već je odobrila ovo pravo, od Belgije i Nizozemske do Švicarske, Kanade i Urugvaja, prenosi N1 Srbija.
Objavljivanje zakona uslijedilo je nakon nekoliko pravnih izazova. Kritičari su tvrdili da je minimalni dvodnevni period za razmišljanje prekratak. Francusko ustavno vijeće je u konačnici podržalo zakon, ali je zatražilo pojašnjenje takozvane "klauzule savjesti". Prema novim pravilima, liječnici, medicinske sestre pa čak i farmaceuti imaju pravo odbiti sudjelovanje u ovom postupku zbog prigovora savjesti. Također, liječnici su sada obavezni da prilikom procjene zahtjeva u obzir uzmu i mišljenje zakonskih staratelja pacijenata. Pravo na priziv savjesti primjenjivat će se i na privatne, prema navodima izvora.
Macron, koji je ovakav zakon obećao još tijekom kampanje za reizbor 2022. godine, pozdravio je vijest naglasivši da ona "zaključuje uzornu demokratsku debatu". Ipak, zakon je izazvao i oštre reakcije. Fondacija Jérôme Lejeune, koja pruža doživotnu njegu osobama s intelektualnim teškoćama poput Downovog sindroma, izrazila je ogorčenje, dok su drugi aktivisti upozorili da zakon predstavlja "apsolutnu opasnost za najranjivije". Eutanazija ostaje izuzetno kontroverzna tema u Francuskoj, zemlji sa snažnom katoličkom tradicijom.
