Gorivo u Hrvatskoj snažno poskupljuje od utorka ako Vlada ne intervenira
Dizel bi mogao poskupjeti 22 centa po litri, a punjenje spremnika od 50 litara bit će skuplje za 11 eura. Stručnjak savjetuje smanjenje potrošnje kao jedinu pravu uštedu.
Dizel bi mogao poskupjeti 22 centa po litri, a punjenje spremnika od 50 litara bit će skuplje za 11 eura. Stručnjak savjetuje smanjenje potrošnje kao jedinu pravu uštedu.
Vozače u Hrvatskoj od utorka, 28. srpnja 2026., očekuje snažan rast cijena goriva ako Vlada ne odluči intervenirati i ograničiti maloprodajne cijene. Prema tržišnom izračunu koji je objavio Dnevnik Nove TV, benzin bi trebao poskupjeti deset centi po litri, eurodizel čak 22 centa, a plavi dizel 24 centa po litri.
Litra osnovnog benzina trenutačno se prodaje po reguliranoj cijeni od 1,54 eura, a bez vladine intervencije nova bi cijena iznosila oko 1,64 eura. Za vozače koji pune spremnik od 50 litara to znači povećanje troška s dosadašnjih 77 na 82 eura, dakle pet eura više. Vozači dizelskih automobila suočili bi se s još većim udarom: eurodizel se trenutačno prodaje po 1,59 eura po litri, a nakon poskupljenja od 22 centa cijena bi porasla na 1,81 euro. Punjenje istog spremnika od 50 litara skuplje bi bilo za 11 eura, s dosadašnjih 79,50 na 90,50 eura. Najviše bi poskupio plavi dizel, koji se trenutačno prodaje za oko 1,02 eura po litri, a rast od 24 centa podigao bi ga na oko 1,26 eura, što za 50 litara znači 12 eura više.
Dražen Jakšić iz Energetskog instituta "Hrvoje Požar" za Dnevnik Nove TV pojasnio je da Vlada još uvijek raspolaže instrumentima za intervenciju.
"država naravno može intervenirati, kao što je i do sada radila na maloprodajnim cijenama derivata na pumpama. Ona je to radila zapravo kombinacijom ograničavanja marži distributera, ali isto tako i odricanjem određenih davanja, dakle smanjenjem trošarina. Vlada tu sigurno ima još prostora zato što je udio države u konačnoj cijeni goriva na pumpama popriličan", rekao je Jakšić. Ipak, upozorava da svaka takva mjera ima svoju cijenu za državni proračun i ne može trajati u nedogled.
Jakšić naglašava da Vlada nema utjecaja na globalna tržišta nafte.
"Ono na što država ne može nikako utjecati, to su cijene na međunarodnim tržištima. Cijena po kojoj mi kupujemo barel nafte - na to država nema nikakav utjecaj", istaknuo je stručnjak. Dodaje da svaka intervencija znači smanjenje proračunskih prihoda koje Vlada mora nadoknaditi zaduživanjem ili odustajanjem od planiranih ulaganja. U ljetnoj sezoni, kada je potrošnja goriva povećana zbog turista, na pojedinim crpkama uvedena su i ograničenja točenja na 300 litara, kako bi se spriječilo stvaranje zaliha kod potrošača.
Jakšić je umirio javnost glede dostupnosti goriva.
"Nema mjesta za zabrinutost. Mi smo u skladu s našim obvezama o čuvanju 90 dnevnih zaliha nafte i naftnih derivata", kazao je. Ograničenje točenja na 300 litara uvedeno je isključivo preventivno, kako bi se u ljetnim špicama spriječili lokalni logistički problemi u dostavi, a ne zbog nestašica.
Na pitanje što poručiti vozačima koji razmišljaju o punjenju kanistara i stvaranju zaliha, Jakšić je jasan.
"Poručio bih zapravo da razmisli kako može smanjiti potrošnju. Da razmisli kako može u idućem tjednu odustati od možda dvije vožnje automobilom i zamijeniti ih biciklom, pješke ili javnim prijevozom", rekao je. Rast cijena goriva imat će i šire gospodarske posljedice:
"Prvo će vjerojatno osjetiti prijevoz, a zatim hranu", zaključio je Jakšić, dodajući da je kod prijevozničkih usluga trošak goriva najznačajnija stavka te se u tom segmentu mogu očekivati novi porasti cijena.
