Gospić sjedi na 37.000 tona opasnog otpada
Nalaz Geotehničkog fakulteta otkriva razmjere ekološke katastrofe u Bilajskoj ulici. Pronađene 'vječne kemikalije', a glavni državni odvjetnik Ivan Turudić poručuje: 'Lika je na tom području zagađena'.
Nalaz Geotehničkog fakulteta otkriva razmjere ekološke katastrofe u Bilajskoj ulici. Pronađene 'vječne kemikalije', a glavni državni odvjetnik Ivan Turudić poručuje: 'Lika je na tom području zagađena'.
Više od 370 stranica dokumentacije Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu po prvi put detaljno oslikava razmjere ekološke bombe na lokaciji bivšeg industrijskog kompleksa u Bilajskoj ulici u Gospiću. Nalaz, koji je po nalogu glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića stavljen na uvid javnosti, potvrđuje prisutnost golemih količina ilegalno odloženog otpada, uključujući opasne tvari koje prijete podzemnim vodama Like.
Turudić nije skrivao zabrinutost. "Nalaz nije sjajan", izjavio je, dodavši kako je "Lika na tom području zagađena". Dokumentacija će biti jedan od ključnih dokaza u istrazi koju USKOK vodi protiv Josipa Šinceka i Monike Šincek te njihovih suradnika, osumnjičenih za organizirano nezakonito odlaganje plastičnog i drugog otpada sa štetnim tvarima.
Stručnjaci su na neasfaltiranom prostoru iza objekata dokumentirali dvije velike nakupine, takozvane 'crne hrpe'. Veća se prostire na 1855 četvornih metara, a njezin procijenjeni volumen iznosi čak 9101,78 kubičnih metara. Druga, manja hrpa, sadrži oko 313 kubika otpada na površini od 166 četvornih metara. Analizom je utvrđeno da dominira sekundarno obrađeni tehnogeni otpad s polimernom frakcijom, odnosno razne vrste plastike i mikroplastike, uz prisutnost teških metala. Zbog opasnih svojstava, vještaci inzistiraju da se ovaj materijal smije zbrinjavati isključivo na odlagalištu opasnog otpada.
Još alarmantniji nalaz odnosi se na plato gdje otpad nije samo odložen, već i zakopan u tlo. Zahvaćeno područje procjenjuje se na 12.800 četvornih metara. Geofizička istraživanja pokazala su da prosječna dubina zakopanog otpada iznosi između četiri i pet metara, s rasponom od najplićih zona na jednom metru do najdubljih na osam metara. Prema procjenama, na lokaciji bi se moglo nalaziti do 64.000 kubičnih metara, odnosno više od 37.000 tona nehomogenog materijala. Riječ je o slojevitoj masi plastično-organskih frakcija i građevinskih komponenti za koju je u uzorcima utvrđeno opasno svojstvo HP14, odnosno ekotoksičnost.
Analiza tla potvrdila je značajno kemijsko opterećenje. Izmjerene su ekstremne koncentracije teških metala: do 9946 miligrama bakra po kilogramu tla, do 1051 miligram olova i do 317 miligrama antimona. Vještaci navode kako ove vrijednosti višestruko premašuju uobičajene prirodne vrijednosti i upućuju na prisutnost elektroničkog i metalnog otpada. Tijekom istraživanja uzeta su 94 uzorka otpada i 99 fizikalno-kemijskih i mikrobioloških uzoraka, a uklanjanjem biljnog pokrova na gotovo 18.000 četvornih metara došlo je do nepovratnog uništenja staništa.
Ključni podatak dopune vještačenja odnosi se na podzemne vode. U nizvodnom piezometru B-1 izmjerena je ukupna koncentracija PFAS spojeva, takozvanih 'vječnih kemikalija', od 200,5 nanograma po litri. Ta vrijednost dvostruko je viša od referentne granice od 100 nanograma koja se primjenjuje za vodu namijenjenu ljudskoj potrošnji. U drugom nizvodnom piezometru izmjereno je 7,1 nanogram po litri, dok uzvodna, referentna lokacija nije pokazala onečišćenje. Prostorni raspored potvrđuje lokalni utjecaj nepropisno odloženog otpada na kvalitetu podzemnih voda.
Iako najbliži javni izvori pitke vode, Mrđenovac i Divoselo, nisu hidrogeološki povezani s lokacijom, stručnjaci upozoravaju na visoku vjerojatnost daljnje štete. Poseban rizik predstavlja krško podzemlje čija pukotinska struktura omogućuje brzo širenje onečišćenja. Procjena je da je trenutačna opasnost za podzemne vode "umjerena do povećana", ali da će jedino potpuno uklanjanje otpada i stručna sanacija spriječiti da PFAS spojevi, koji u okolišu ostaju desetljećima, postanu trajni izvor rizika za Liku.
