Gotovo 97.000 zahtjeva za inkluzivni dodatak u Hrvatskoj i dalje čeka rješenje, unatoč tome što je Ministarstvo socijalne skrbi udvostručilo broj mjesečnih vještačenja. U dvije i pol godine institucije su zaprimile više od 400.000 zahtjeva, a četvrtina ih je još uvijek na čekanju, objavio je Narod.hr 18. kolovoza 2026.
Ministarstvo socijalne skrbi najavilo je izmjenu Zakona o inkluzivnom dodatku početkom sljedeće godine. Promjene bi trebale obuhvatiti administraciju, vještačenje i izradu rješenja, a cilj je ubrzati cijeli postupak.
Osobna iskustva otkrivaju razmjere problema
Lidija Blažević, članica udruge Sjena, za Dnevnik Nove TV ispričala je koliko dugo njezina obitelj čeka na rješenje. "Ja za svoju svekrvu čekam godinu dana rješenje žalbe. Došlo je u trećem mjesecu ove godine da je zaprimljeno u Ministarstvo socijalne skrbi, mi još uvijek nismo dobili to rješenje žalbe. Ne da su probijeni rokovi, nego su šest puta probijeni rokovi", rekla je Blažević.
Ona je dodatno upozorila na zahtjeve koji stižu tijekom postupka. "Traže da u roku dva tjedna dostave novu dokumentaciju jer ti dokumenti dugo čekaju na vještačenje, ili su nam se par puta javili čak da se više neće priznavati nalazi iz privatnih klinika", pojasnila je.
Ministar obećava kraj čekanja
Ministar socijalne skrbi Alen Ružić tvrdi da ukidanja inkluzivnog dodatka neće biti. "Imamo planirana poboljšanja koja radimo paralelno kako bi do uspostave novog zakonodavnog okvira svi ti segmenti bili maksimalno unaprijeđeni i konačno da dođemo do situacije ne samo skraćivanja vremena čekanja nego da zaista tog čekanja od iduće godine više i ne bude", izjavio je ministar.
Ružić je naglasio i tko su prioriteti u sustavu. "One koji su najpotrebitiji, da tu pomoć lakše i izdašnije dobiju, a svi oni koji potporu imaju, stav je da ju ne smiju izgubiti", rekao je.
Pravobranitelj upozorava na alarmantno stanje
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Darijo Jurišić primjećuje zabrinjavajući trend. "U 2025. i 2026. godini postalo je još alarmantnije, a to je daljnje pristizanje zahtjeva građana koji dosad nisu bili korisnici prava na temelju invaliditeta iz sustava socijalne skrbi niti su imali utvrđen status invaliditeta. Sve više se različite dijagnoze, zdravstvena stanja, bolesti poistovjećuju s invaliditetom, pa proizlazi percepcija da su naknade kompenzacija za bolest", kazao je Jurišić.
Blažević je na kraju poručila kako se iza brojki kriju stvarni životi. "Ljudi nisu papiri, ljudi nisu brojke. Od svih nas život teče. Sve to mi moramo s nekakvim nadljudskim naporima podmirivati, dok papiri stoje negdje i čekaju bolje dane", zaključila je za Dnevnik.hr.